Nakon što je bespovratno propao HDZ-ov pokušaj da se putem izmjena Izbornog zakona a koristeći se djelomično usvojenom i uz to svjesno iskrivljenom interpretacijom presude Ustavnog suda BiH po apelaciji zastupnika u Saboru Republike Hrvatske Bože Ljubića, suspendira ustavni poredak Bosne i Hercegovine i da se van snage stave odredbe koje odslikavaju ustavno ustrojstvo BiH, te nakon što se identična apelacija Borjane Krišto izgubila u “nepoznatnom pravcu”, čini se da se konačno nazire rješenje koje će, što je najvažnije, omogućiti nesmetanu provedbu izbornih rezultata, neovisno od političkih intencija HDZ-a i karaktera takvih nemogućih političkih zahtjeva koji su se u proteklih dvije godine samodopadno nazivali zahtjevima za tzv. legitimnim predstavljanjem, premda je takva forma ustavno potpuno nepoznata i neutemljena.
Pet stranaka (SDA, SBB, SDP, DF i NS) usaglasili su prijedlog Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata u Parlamentu Federacije. Zakon je u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije usvojen prostom većinom glasova, uz napuštanje sjednice od strane zastupnika stranaka koje dolaze iz HNS-a. Napuštanje parlamenta imalo je za posljedicu bijes ovih stranaka koji se dan-dva kasnije manifestirao kroz bojkot evropskih zvaničnika koji su se obratili u federalnom parlamentu. Taj bijes nije nimalo slučajan. Za razliku od propalih HNS-ovih prijedloga koji su u domaćoj i međunarodnoj javnosti naišli na negativan prijem i doživjeli totalni debakl, prijedlog pet stranaka nailazi na stanovito razumijevanje i podršku ogromne većine domaćih političkih aktera i međunarodnih faktora.
Ipak, Zakon tek treba u naredniih petnaest do dvadeset dana da se nađe na dnevnom redu sjednice Doma naroda Parlamenta Federacije BiH. Zahtjev za održavanje sjednice upućen je od strane Kluba Bošnjaka i sada je na predsjedavajućoj Doma naroda Lidiji Bradari (HDZ) da poštujući procedure, kako je sama nedavno navela, zakaže sjednicu. Ukoliko Bradara, vodeći se HDZ-ovim političkim imperativom odbije zakazati sjednicu, to će učiniti dopredsjedavajući Doma naroda Parlamenta FBiH Jasenko Tufekčić (SDA).
“Želim da vjerujem da će predsjedavajuća ispoštovati dvotrećinsku odluku Kluba Bošnjaka i zakazati vanrednu sjednicu. Ne želim uopće u to da sumnjam. Međutim, ukoliko dođe do opstrukcije od strane predsjedavajuće, ja ću je prvog narednog dana nakon isteka tog roka zakazati kao dopredsjedavajući Doma. Vjerujem da bi ovaj zakonski prijedlog svjetlo dana u Domu naroda mogao ugledati za 15-ak dana – kazao je jučer Tufekčić za Vijesti.ba istvoremeno odajući kakvo raspoloženje prema ovom Zakonu vlada unutarSDA.
Snažno opredijeljenje za usvajanje Zakona o izbornim jednicama i broju mandata iskazali su i iz SDP-a, SBB-a, DF-a i Naše stranke.
Delegat Domu naroda u Paralamenta Federacije Aner Žuljević (SDP) smatra da Zakon o izbornim jedinicama osigurava nesmetanu uspostavu vlasti, te da HDZ tone u srednjovjekovlje.
Žuljević navodi da se radi se o rješenju koje nije usmjereno protiv bilo koga i kojim se ispunjavaju obaveze FBiH iz Izbornog zakona BiH, a ujedno se poštuju i principi iz presude Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić.
On se osvrnuo na tvrdnje predsjednika HDZ-a koji je komentarišući Zakon o izbornim jedinicama i broju mandata kazao da se radi o aktivnosti bošnjačkih stranaka. Žuljević smatra da se Čovića, iz dana u dan sve više izoluje na ovakav način te prelazi granicu dobrog ukusa jer počinje vrijeđati sve one Srbe i Hrvate i Ostale prije svega u SDP-u, ali i drugim strankama.
U SBB-u također nemaju dilema kada je riječ o usvajanju Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata. Fuad Hadžimehmedović, delegat u Domu naroda tvrdi da postoji većina u Domu naroda za Zakon o izbornim jedinicama.
– Nadam se da će gospođa Bradara kao predsjedavajuća Doma naroda u zakonom predviđenom roku sazvati tu sjednicu, kaže Hadžimehmedović.
“Što se tiče samog donošenja zakona, ne bih prejudicirao pošto postoje u Domu naroda brojne prepreke kojima je moguće učiniti to da se ne donese. Međutim, prema prijedlozima koji su došli iz pet stranaka, prosta većina u Domu naroda za donošenje ovog zakona postoji”, rekao je Hadžimehmedović za Vijesti.ba.
On je kazao da je da će podržati rješenja koja u samom tekstu zakona, i dodao da ono što je nepoznanica jeste kakve će poteze povući Klub Hrvata s obzirom da u Klubu Hrvata većinu ima HDZ.
“Oni su u Predstavničkom domu napustili sjednicu. Ovdje ne očekujem da će je napustiti. Pitanje je samo kakva će njihova odluka biti. Hoće li tražiti da se glasa po prinipu zaštite vitalnog nacionalnog interesa ili će koristiti nešto drugo, to je na njima. U svakom slučaju, očekujem da ćemo u ovom mjesecu, ili u narednih petnaestak do dvadeset dana imati sjednicu i onda ćemo vidjeti na koji način će se ona odvijati”, zaključio je Hadžimehmedović.
Delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Edin Forto kazao je u izjavi za Vijesti.ba kako se nada da će usvajanje Zakona o izbornim jedinicama pomoći u formiranju vlasti nakon izbora. Forto uz to dodaje da Dom naroda služi kao kočnica zakonodavne vlasti i da ga treba ukinuti.
On ističe da u Našoj stranci podržavaju održavanje sjednice za koju je predat zahtjev, navodeći da se radi o dobrom privremenom rješenju kako bi se ispoštovala presuda Ustavnog suda BiH.
“Međutim, ako želimo trajno rješenje, moramo insistirati na nekoliko stvari. Prvo, vitalni etnički interesi ili, takozvani vitalni nacionalni interesi, moraju biti jasno pobrojani, kako bi znali koja kolektivna prava je potrebno zaštititi. U ovom trenutku klubovi u Domu naroda služe kao kočnica zakonodavne vlasti, a ne kao zaštita vitalnih interesa”, kazao je Forto za Vijesti.ba.
U Demokratskoj fronti također dijele mišljenje sa strankama petorke. Član Glavnog odbora DF-aMilan Dunović ističe Zakon o izbornim jedinicama rješava više problema, i da prvenstveno rješava provođenje presude Ustavnog suda BiH, po djelomično prihvaćenoj apelaciji Bože Ljubića, dok je istovremeno Zakon o izbornim jedinicama u saglasnosti sa Ustavom Federacije.
Poštivanjem odredbi Ustava Federacije mi zapravo nemamo blokadu i izborni rezultati se mogu implementirati, a donošenje Zakona o izbornim jednicama je u skladu sa Ustavom FBiH, i radi se o nečemu što bi bilo prvi put, odnosno o tome da Parlament Federacije, utvrdi broj mandata, što je obaveza parlamenta da radi svake četiri godine, a do sada to nikada nije urađeno. Znači, zakon se mora donijeti. Neophodno je to da bi izborni proces tekao svojom dinamikom”, kazao je Dunović.
S obzirom da je Zakon u potpunosti u skladu sa Ustavom Federacije teško je očekivati da će Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda FBiH prihvatiti eventualnu apelaciju HDZ-a za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa koja će najvjerovatnije uslijediti nakon izglasavanja Zakona u Domu naroda, u HDZ-u za posljednju slamku spasa smatraju mogućnost protivustavnog djelovanja predsjednika Federacije Marinka Čavarekoji najavljuje kršenje Ustava i blokadu, nepotpisivanjem Zakona, što je prema Ustavu dužan uraditi.
“Bez obzira na sve težnje da se kroz razgovor između svih strana pokuša riješiti ovo pitanje, događa se da u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH prođe Prijedlog zakona o izbornim jedinicama u FBiH koji ruši odluku Ustavnog suda BiH. Naravno, obzirom na sve ovo, ne može se očekivati da ja potpišem ovakav zakon”, izjavio je predsjednik FBiH Marinko Čavara.
Ono što je u izjavi još uvijek aktulenog predsjednika Federacije BiH simptomatično jeste to da Čavara uopće toliko ne problematizira sam Zakon o izbornim jednicama (svjestan njegove ustavnosti) nego kao razlog odbijanja potpisa navodi da Zakon ruši odluku Ustavnog suda BiH, čime Čavara i HDZ, ponovo pokušavaju skrenuti pažnju na “mrtvog konja”, odnosno na svoju svjesno iskrivljenu interpretaciju presude Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića. Dakle, Čavara poručuje da neće potpisati Zakon ne zbog toga što je taj zakon sporan (premda Čavara nema u vlastitoj nadležnosti da ga ocjenjuje) nego zbog toga što je prethodno propao HDZ-ov prijedlog koji se strateški bazira na iskrivljenoj interpretaciji presude Ustavnog suda BiH, čime Čavara i HDZ na indirektan način, očajnički priznaju poraz. Osim toga, poruke koje dolaze iz HDZ-a, o tome da neće upasti u zamku kršenja Ustava, upravo otrkivaju da HDZ prije nego što se Čavara usudi na kršenje Ustava, preventivno želi uvjeriti javnost da Čavarin potez nije kršenje Ustava. Odnosno HDZ retorički mudro pokušava nataknuti rukavice na ruke prije samog čina protivustavnog djelovanja, da bi ih poslije mogao pokazivati “čistima”
Dunović smatra da takvo eventualno Čavarino djelovanje ne može proći nekažnjeno.
“Mislim da se sam prepao svojih izjava jer ne može jedan čovjek bez obzira na kojoj se funkciji nalazio da uzima Ustav u svoje ruke i da ga svjesno krši, i da misli da to može proći nekažnjeno. Postoji procedura za smjenu predsjednika i potpredsjednika Federacije ukoliko prekrše Ustav, a postoji i ovlaštenje Viskog predstavnika da u takvim situacijama da smjeni nekoga ko svjesno krši Ustav. Ukoliko je Čavara spreman na takve korake to je njegova lična odgovornost. Punoljetna je osoba pa neka odluči o svojim postupcima”, kazao je Dunović.
Stoga probosanske stranke ne trebaju Čavaru napominjati da je njegov čin protivustavan. Umjesto toga, Čavaru treba motivirati da samostalno, kršenjem Ustava, izvrši vlastito političko samospaljivanje, koje će u plamenu jedne vatre progutati čitav HDZ. Okolnosti za nešto poput toga su i više nego idealne. Zagreb posustaje a ne pomaže ni Milorad Dodik. Splasnuo je medijski, politički, i diplomatski teror zvaničnog Zagreba nadBosnom i Hercegovinom nakon što je postalo očito da se Hrvatska pred evropskim institucijama, i pred Evropskim sudom za ljudska prava, i pred Evropskim vijećem i pred Evropskom komisijom, doslovno osramotila pregalnički se zalažući sa Čovićev antievropski princip konstitutivnosti naroda koji je nespojiv sa evropskom pravom stečevinom. Do nogu je potučena takozvana “konstitutivnost naroda” koja čini okosnicu HDZ-ovih političkih intencija a kojom HDZ sebi pokušava priskrbiti i više od onoga što mu pripada, i koja se koristi kao argument u cilju revizije Vašingtonskog sporazuma; revizije koja implicira postojanje etničkih administrativnih izbornih jedinica, odnosno entiteta u entitetu FBiH, što razumije se nije bilo moguće ni u martu 1994.godine a kamoli danas.
Sa druge strane, žalosna je činjenica po usamljeni HDZ, da njihov strateški partner Milorad Dodik u ovom trenutku, dok ratuje od Britanije do Amerike, po pitanju Zakona o izbornim jednicama može pružati samo moralnu podršku i ništa više od toga. To je uostalom sva suština Dodikove podrške HDZ-u. Dodik, i to je odavno jasno HDZ koristi u svome ratu sa tzv. političkim Sarajevom a HDZ od Dodika osim tapšanja po ramenima ne dobija ništa. Stoga je vrlo jasno da u političkom partnerstvu između Čovića i Dodika, ovaj prvi nosi suknju. Tu manifestaciju svoje “političke ženstvenosti” Čović je platio potpunim ulaskom u rusku orbitu, što se sa stanonovišta interesa tzv.političkog Sarajeva moglo samo poželjeti.
Pa i umor od Čovića i Dodika sve veći je i veći. Priče o uspostavljanju trećeg entiteta ili otcjepljenju u Bosni i Hercegovini predstavljaju kršenje duha Dejtonskog mirovnog sporazuma i opasnost za stabilnost BiH, ali ujedno i usporavaju napredak. Istaknuo je to danas senator Roger Wicker koji predvodi delegaciju Kongresa Sjedinjenih Američkih Država (SAD) tokom višednevne posjete Bosni i Hercegovini.
Senator je rekao da građani treba da ostave po strani zaštitu etničkih privilegija koje ih udaljavaju jedne od drugih i da promoviraju politike koje će im omogućiti nova radna mjesta, napredno obrazovanje i prosperitet koji žele.
Poruka o ostavljanju po strani zaštite etničkih privilegija vrlo je jasna. Treba samo pogledati propale zahtjeve HDZ.-a i Zakon o izbornim jedinicama i broju mandata, pa uvidjeti koji prijedlog sa sobom nosi zaštitu etničkih privilegija, a koji suprotno od toga polazi od ravnopravnosti svih građana. Prvi je antidemokratski i on je poražen, drugi izraz civilizacijskih vrijednosti o jednakosti prava glasa svakog građanina, i on pobijeđuje, kao i uostalom Bosna i Hercegovina, uprkos svemu.
(Vijesti.ba)
Objava Šta sprema HDZ: Usvajanje Zakona o izbornim jedinicama sve izvjesnije pojavila se prvi puta na BISCANI.NET.
