Quantcast
Channel: Plus – BISCANI.NET
Viewing all 6072 articles
Browse latest View live

Dodik: Razlika između mene i Ivanića na izborima će biti 123.000 glasova u moju korist

$
0
0

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik rekao je da današnje ankete pokazuju da će razlika između njega i Mladena Ivanića na predstojećim izborima za srpskog člana Predsjedništva BiH biti 123.000 glasova u njegovu korist, ako na izbore izađe 650.000 građana, koliko ih je izašlo na prošle izbore.

“Ako odlučimo da kandidat SNSD-a za predsjednika Republike Srpske bude Željka Cvijanović, razlika glasova u njenu korist u odnosu na kandidata SDS-a Vukotu Govedaricu bila bi 80.000 glasova”, rekao je Dodik večeras za RTRS.

Dodik je rekao da ankete pokazuju da će SNSD na predstojećim izborima osvojiti 41,7 posto glasova, 18,6 SDS, 9,2 DNS, 7,7 PDP, SP više od pet posto glasova, dok NDP neće ni preći izborni cenzus.

On je rekao da SNSD ima kandidata za predsjednika Republike Srpske, ali da je samo potrebno da se to formalno provede.

“Uvažavam koalicione partnere i njihovu nekakvu dinamiku. Marko Pavić je moj saradnik 20 godina i mi smo najdugovječnija koalicija, SNSD-DNS-SP, na Balkanu i zajedno ćemo ići na predstojeće izbore, jer je naš koalicioni potencijal 65 posto”, istakao je Dodik.

Lider SNSD-a je rekao da želi da koalicija ima potencijal 70 posto, da bi dvotrećinski mogla utjecati na promjenu Ustava Republike Srpske.

Premijer Rošić odgovorio na prozivke iz A-SDA

Kako je rekao premijer, A-SDA najveći problem predstavlja činjenica što se ove godine kantonalni Budžet kreira potpuno transparentno u dogovoru sa sindikatima, udruženjima i predstavnicima svih stranaka.

Premijer Unsko-sanskog kantona Husein Rošić osvrnuo se danas na konferenciju za medije koju je u Bihaću održala Stranka demokratske aktivnost u vezi sa Budžetom USK.

Kako je rekao premijer, A-SDA najveći problem predstavlja činjenica što se ove godine kantonalni Budžet kreira potpuno transparentno u dogovoru sa sindikatima, udruženjima i predstavnicima svih stranaka.

– Ovo je potpuno novi pristup. On, nažalost, do sada nije bio primjenjivan na našem Kantonu, no ja mislim da je ovo dobar recept za budućnost ako zaista želimo kroz Budžet odgovoriti na sve stvarne potrebe građana – izjavio je.

Rošić je rekao da su prošle sedmice u konsultacijama o Budžetu učestvovali i predstavnici A-SDA, te da su tada detaljno upoznati sa njegovim sadržajem.

– Danas vidimo da je A-SDA glavni faktor destabilizacije Kantona. Ja sam im pružio ruku, ponudio priliku da iznesu svoje primjedbe, međutim oni su tu pruženu ruku odbili na jedan vrlo ružan i politički nekorektan način. Opet nismo dobili nijedan konstruktivan prijedlog već samo nepotrebno pljuvanje i politikanstvo. A-SDA, očito, ne zna demokratski funkcionirati. Ipak, drago mi je da su sve ostale skupštinske stranke pokazale puno veću zrelost i ponudile rješenja koja smo odlučili ugraditi u Budžet – kazao je Rošić.

Iz Vlade je najavljeno održavanje redovne sjednice sutra.

– Budžet će dakle biti usvojen na vrijeme. Kanton je dobro funkcionisao s privremenim finansiranjem, tako da mislim da je od velikog značaja činjenica da je Budžet napravljen po mjeri građana, a ne po standardima A-SDA, na nekom sijelu pa naknadno “nametnut” kroz skupštinske klupe – zaključio je Rošić.

Nezavisni blok predstavio politiku za Sarajevo: Šepić poručio da će krenuti boljim putem

Istakao je da kao politički blok imaju kvalitetne, uspješne, odvažne ljude, nova lica na političkoj sceni BiH, koja radom žele zemlji i Sarajevu otvoriti put ka Evropi.

Nezavisni blok je predstavio novu politiku za Sarajevo, kao i  tim ljudi koji će se konkretnim rješenjima i aktivnostima zalagati da Bosna i Hercegovina ima modernu evropsku prijestolnicu.

Istakao je da kao politički blok imaju kvalitetne, uspješne, odvažne ljude, nova lica na političkoj sceni BiH, koja radom žele zemlji i Sarajevu otvoriti put ka Evropi.

– Mi ćemo se prije svega zalagati za sigurnu prijestolnicu, u kojoj će svi imati jednake šanse i u kojoj će se cijeniti sposobnost, a ne podobnost. U 21. vijeku građani Sarajeva ne smiju imati problema sa vodom, moraju se voziti sigurnim javnim prijevozom, imati stabilna primanja. Sarajevo je oduvijek bio prijestolnica kulture, umjetnosti, turizma i mi imamo ljude, ideje i viziju kako da glavnom gradu Bosne i Hercegovine i njegovim građanima osiguramo uslove za život kakve imaju sve napredne evropske prijestolnice – naglasio je Šepić.

Predstavljena je struktura Nezavisnog bloka iz devet sarajevskih općina, vizija i rješenja.

– Mi smo politika koja je u startu kazala da će svoju političku strukturu otvoriti za sve i to radimo. Rekli smo da najvećim dijelom želimo i hoćemo da ličimo na naš narod, u smislu da nema velike razlike u primanjima. Predložili smo 30 posto smanjenje plata zvaničnika, i taj novac će ići u korist fonda za stipendiranje najugroženijih kategorija stanovništva u BiH – istakao je Šepić.

Dodao je da je vjeruje u ovaj tim Nezavisnog bloka, i vjeruje da će Sarajevo i BiH nakon oktobra krenuti drugačijim, boljim putem za sve narode i građane.

 

Objava Dodik: Razlika između mene i Ivanića na izborima će biti 123.000 glasova u moju korist pojavila se prvi puta na BISCANI.NET.


Očekuje se do 25 centimetara novog snijega

$
0
0

Prije podne padavine na jugu i istoku, a do kraja dana ili u večernjim satima i u ostalim područjima zemlje, navode iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

U Bosni će padati snijeg, a u Hercegovini kiša i snijeg. Visina novog sniježnog pokrivača, uglavnom, između 10 i 25 cm.

Vjetar u Bosni slab do umjeren sjeveroistočni, a u Hercegovini umjerena bura. U večernjim satima jaki udari vjetra u Krajini, Posavini i na jugozapadu Bosne.

 Očekuju se dnevne temperature od -3 do 2, na jugu i sjeveru zemlje od 1 do 6 °C.

Krajiški dragulji: Simbolika imena “Bihać” i “Una” kriju snažnu hisorijsku vrijednost

Mudri ljudi su nekoć kazali: “Narod koji ne poznaje svoju historiju nema ni svoju budućnost.” Mi Bošnjaci smo spremni zaboraviti ono što nas čini bogatijim od mnogih naroda.

U Sarajevu pretežno oblačno vrijeme. Snijeg se očekuje od poslijepodneva. Dnevna temperatura oko -1 °C.

Spremni smo da zaboravimo našu historiju. Ni s kim se historija nije tako poigrala kao sa nama. Nema ko nije nad nama vladao i nema ko nije ranio ovu našu ljepoticu Bosnu, a ona se svaki put uzdigla, hrabra i prkosna. Čini se jača nego prije. Ljepša nego prije.

Bišćani su jedan od najsretnijih naroda na prostoru Bosne i Hercegovine. Grad u kojem žive krase brojna historijska obilježja koja privlače turiste zbog svoje simbolike i ljepote. Pitanje je, da li mi znamo šta predstavljaju i koliko nama znače?

Ovaj tekst je s ciljem da podsjetimo Bosance i Hercegovce na vrijednosti koje Bosna krije u svojim njedrima, da probudimo patriotske osjećaje u njihovim srcima i da svima ostalima ponosno pokažemo čime se može pohvaliti krajiški dragulj, grad Bihać.

Donosimo vam historijske činjenice i simboliku turističkih atrakcija kraljevskoga grada.

Etimologija imena grada Bihaća je važan argument u rasvjetljavanju njegove davne prošlosti. Riječ bihać u različitim svojim oblicima: bišće, bijać, bihak, bihag označava kraljevsko dobro.

Naselja na prostoru današnjeg grada Bihaća postoje još od doba paleolita, a prvi put, toponim Bihać spominje ugarski kralj Bele IV u jednoj povelji. Bilo je to 1260. godine.

Strateški iznimno važan, ovaj kraj tokom srednjeg vijeka a posebno po dolasku Osmanlija, proživljava pravu renesansu. Smatrali su ga ”ključem Bosne”, a bio je najvažnija tvrđava cijelog Bosanskog pašaluka.

Austrougarskom okupacijom 1878. godine ne slabi položaj i značaj Bihaća. Grad dobija hidrocentralu, kanalizacionu i vodovodnu mrežu kao i moderni, betonski most.

Danas je Bihać jedan od najvećih gradova u Bosni i Hercegovini. Smješten na krajnjem sjeverozapadu zemlje, i dalje je važan regionalni centar i administrativno središte Unsko-sanskog kantona.

Mnogi će reći da je krajiški ljepotan jedan od najljepših gradova u našoj zemlji, stoga uživajte u fotogaleriji razglednica ovog grada, koje datiraju iz vremena s kraja 19. i početka 20. stoljeća.

Danas je Bihać jedan od najvećih gradova u Bosni i Hercegovini. Smješten na krajnjem sjeverozapadu zemlje, i dalje je važan regionalni centar i administrativno središte Unsko-sanskog kantona.

Rijeka Una, je dobila ime od starih rimljana, koji su, po prvi put ugledavši njenu živopisnu ljepotu i čuvši žubor njenih slapova, uzviknuli UNA što bi prevodu značilo “jedna” ili “jedina”.

Riječni tok Une se proteže kroz slijedeće gradove: Martinbrod, Kulen Vakuf, Ripac, Bihać, Bosansku Krupu, Bosansku Otoku, Novi Grad, Kostajnicu, Kozarsku Dubicu a rijeka utječe u Savu u blizini Jasenovca.

Una posmatraču najviše oduzima dah jer je sedra stvorila mnoštvo kanala, brzaka i otočića te nekoliko većih vodopada od kojih visina najvećeg iznosi približno 55 metara. Ti prirodni vodopadi predstavljaju unikatnu vrijednost koja decenijama na Unu privlači ogroman broj zaljubljenika prirodnih ljepota ali i ribolovce te umjetnike koji u Uni traže inspiraciju za svoja djela.

Na području grada Bihaća je locirano obilje kulturno – historijskih spomenika, od kojih su najznačajniji Kapetanova kula, Džamija Fethija, Crkva sv.Ante Padovanskog, Turbe, Zgrada Krajina puteva, Muzej Prvog zasjedanja AVNOJ-a, Manastir Rmanj i drugi. Na području Bihaća nalazi se više srednjevjekovnih gradova od kojih izdvajamo: Sokolačka kula, Orašac, Havala i Ostrovica u Kulen Vakufu.

Kapetanova kula

Postoji nekoliko legendi o Kapetanovoj kuli. Ona najpopularnija koja jednim dijelom i jeste utemeljena na histroijskim činjenicama kaže da je Bihaćka utvrda – Kapetanova kula spasila život ugrasko-hrvatskom kralju Beli IV od tatarskih konjanika. U znak svoje zahvalnosti Bela IV je proglasio Bihać slobodnim gradom. Iako spada među najstarije građevine Bihaća, Kapetanovoj kuli do dana današnjeg nije utvrđen tačan nastanak. Predpostavlja se da se radi o 1205 godini kada su zapravo izgrađene četiri kule, ali su tri bile brzo razorene. Danas je Kapetanova kula Muzej Unsko-sanskog kantona u kojem možete pronaći rijeteke eksponate iz vremena japodskih plemena.

Kameno turbe

Odmah pored Kapetanove kule nalazi se poznato bihaćko Kameno Turbe. Tačno vrijeme ni njegovog nastanaka nije utvrđeno, ali predpostavlja se da je nastalo odmah nakon ustoličenja nove austrograske vlasti. Za vrijeme vladavine Osmanlija na mjestu porušene kataoličke crkve nalazilo se prvo turbe sačinjeno od drveta. No, kada je nova vlast krenula sa gradnjom crkve na starim temeljina, ono je moralo biti uništeno, ali na lokaciji samo par metara udaljenoj sagrađeno je novo turbe od lokalnog kamena bihacita. Ovaj potez vlasti je zadovoljio i katoličko i muslimansko stanovništvo Bihaća. Postoji nekoliko legendi o njegovom nastanku i o tome koje zapravo sahranjen u njemu.

Džamija Fethija

Fethija džamija je jedina evropska islamska bogomolja u gotičkom stilu. Predstavlja jednu iod najočuvanijih sakralnih građevina u BIH. Prvobitno je sagrađena kao crkva Svetog Antuna Padovanskog krajem XII i početkom XIV stoljeća, ali dolasko Osmanlija na ove prostore i osvajanjem posljednje utvrde u Pounju – Bihaća crkva se preuređuje u glavnu džamiju u gradu i dobija naziv Fethija, što znači osvojena. Fethija džamija je bila uzor za izgradnju džamija u Krajini, koje odlikuje nešto izduženiji molitveni prostor, izduženi prozori i mahfil u dvije razine. Gotički zvonik ove građevine služio je kao munara do 1863. godine, kad je radi dotrajalosti srušen i zamjenjen sadašnjom munarom, koja je sagrađena na mjestu zvonika i od iste vrste kamena-bihacita.
U džamiji se nalazilo devet ploča sa grbovima pripadnika hrvatskog plemstva, koji su služili u Bihaću i njegovoj okolici od 1519. do 1565. godine. Danas se te ploče nalaze u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Ploče su sa natpisima na latinskom jeziku, a slova su humanistička i gotička, ukrašena su grbovima sa heraldičkim štitom.
Fethija džamija sa haremom, devet grobnih ploča i natpisima u Bihaću proglašena je  nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Crkva Sv. Antuna

Crkva Sv. Antuna je građena krajem XIX stoljeća, a završena 1894 godine u maniru zapadnoevropskog elekticizma. Smatra se da je sagrađena na lokaciji gdje se je nalazila porušena srednjovijekovna bihačka crkva. Sam izgled crkve bio je, u vrijeme završene gradnje, više nego fascinantan. Prostorno je zauzimala oko 900 m2, sa visokim pravougaonim zvornikom i bila je jedna od tri največe crkve u Bosni i Hercegovini. Crkva Sv. Antuna je na nesreću devastirana u toku II svjetskog rata. Od crkve je ostao samo toranj pored zidanog turbeta.

Muzej Prvog zasjedanja AVNOJ-a

Muzej pripada prvoj kategoriji spomenika borbe protiv fašizma. Osnivačko i prvo zasjedanje AVNOJ-a tu je održano 27. novembra 1942. god.

Galerija Enver Krupić

Posjetom Galerije “Enver Krupić”, mogu se vidjeti djela umjetnika koji je cijeli radni vijek posvetio slikajući prirodnih ljepota ovoga kraja. Izložbe slika eminentnih slikara koji izlažu u Gradskoj galeriji i Galeriji “Una” vrijedne su pažnje. Pisci i pjesnici svoja djela također rado prezentiraju u ovim prostorima.


Srednjovjekovni grad Orašac

Gradovi su utvrđenja iz srednjovjekovnog i osmanskog perioda, a predstavlaju utvrde ozidane od kamena. Neki su gradovi imali kule i tabije, neki samo kule, a neki opet samo tabije ili bastione. Najveći broj utvrđenih gradova srednjovjekovne Bosne nastajao je u vrijeme njene državne samostalnosti, u periodu od 13. do 15. stoljeća.
Orašac je srednjovjekovni grad koji je pripadao Humskoj župi, a kasnije osmanski grad u sastavu Ostrovičke kapetanije koji se nalazi na strmom brežuljku iznad istoimenog mjesta. Nalazi se 2 km zračne linije južno od ove pozicije. Grad je dograđivan između 1703. i 1730. godine, a uz postojeću srednjovjekovnu kulu visoku 8 m bio je utvrđen zidinama koji su dijelom sačuvani do danas. Veći dio gradića i džamija koja je u to vrijeme bila unutar zidina grada, sagrađeni su za doba turske vladavine, a od tih građevina danas su ostale samo ruševine. Utvrdom je u vrijeme osmanskog perioda upravljao dizdar sa posadom od 60 nefera (vojnika) i zapovjednika. Godine 1833. ovdje su bila instalirana 3 topa.
Naši Krajišnici tvrde da je Orašac zavičaj Budaline Tale, najmarkantnije ličnosti naše narodne epike.

Stari bosanski grad Ostrovica

Grad Ostrovica sadrži najmanje tri prepoznatljiva povijesna sloja. Srednjovjekovni sloj grada izgrađen je u 15. stoljeću na prahistorijskoj gradini od koje su mjestimično sačuvani ostaci zaštitnog bedema na istoimenom brdu. Gradina je bila branjena kombinacijom zaštitnog bedema i strme stijene, s najnepristupačnije sjevero – istočne strane, a čiji se nasipi 282 m u dužine i 211 m u širine još i danas raspoznaju. Ispod zapadnog zida utvrde proteže se jarak. Na zapadnoj strani nalaze se temelji ruševine dugi su 14 m i široki 6 m. Ulaz je na zapadnoj strani. To crkvište naziva narod “Ostrovička” ili “Grčka crkvina”. Srednjovjekovni grad Ostrovica se nalazio u župi Lapac, a pripadao je Karlovićima. U srednjem vijeku bio je to najutvrđeniji grad u gornjem toku rijeke Une. Njegov razvoj i širenje utvrde je nastavljen i u doba osmanske vlasti u Bosni i Hercegovini. Glavni ulaz je bio sa južne, a sporedni sa sjeverne strane. U decembru 1523. godine grad je potpao pod osmansku upravu i sve do 1878. godine osmanska vlast je u njemu držala posadu, a napušten je 1878. godine. O njegovom značaju i veličini, govori podatak da je tokom 16. stoljeća u njemu bila smještena posada od 60 konjanika i 150 pješaka. Grad je u 18. stoljeću proširen i ojačan sa četiri kule i dvije tabije. Od tada na njemu nisu vršene dodatne gradnje i preinake. Po njoj se i nazvala kapetanija Stara Ostrovica, a prostirala se s obje strane gornjeg toka rijeke Une, od izvora do oko 15 km ispod današnjeg Kulen Vakufa. U sastav ove kapetanije ulazili su još i gradovi: Orašac, Havala, Džisr-i-kebir, palanka Čovka i Donji Lapac. Kapetanije su imale zadatak braniti granice i čuvati unutrašnjost teritorija, ali i važnije puteve i prevoje, da bi kasnije preuzele i policijske poslove. Na čelu kapetanija nalazili su se kapetani i to su bile nasljedne funkcije. Stara Ostrovica je poslije Karlovačkog mira, znatno proširena i utvrđena, a uz kulu u Orašcu podignut je mali grad, dok su gradovi Havala i Džisr-i-kebir (Veliki most), danas Kulen Vakuf, iz temelja sagrađeni. Kapetanija se prvi put spominje 1699. godine, a kapetani su pripadali obitelji Kulenović, zvani Haračlije. Kapetani su u Staroj Ostrovici opstali do iza 1791. godine. Pred glavnim ulazom u grad bio je njihov odžak (plemićki dvor). Nakon gubitka Lapca i pomjeranja granice u neposrednu blizinu Stare Ostrovice, kapetan je prenio svoje sjedište u Prkose, gdje je sagradio odžak i do njega kulu. Prvi poznati kapetan bio je Salih-aga Kulenović, a posljednji kapetan je bio Mehmed-beg (1821-1835).

Kula Klišević

Kule su građevine koje su imale odbrambeno stambenu funkciju, a pretežno su građene u tursko doba. Gradili su ih veliki feudalci na svojim imanjima i kapetani po kapetanijama. Zidane su od tesanog kamena na više katova, a osnovica im je skoro uvijek kvadrat. Oko kula je obično postojalo dvorište opasano zidom sa nekoliko manjih objekata, a slična utvrđenja s oborom bila su začetak nekih gradova. Krov im je bio u obliku četvorostrane piramide. Prizemne prostorije kula, u kojima su kapetani uredovali, služile su kao zatvor (hapsane). Klišević kula prema dosad dostupnim historijskim izvorima podignuta u periodu između Velikog bečkog rata 1683. godine i Karlovačkog mira 1699. god. Kula je pripadala staroj begovskoj familiji Kulenović koji su ovdje imali svoje posjede, a doselili su na Klišević po završetku Karlovačkog mira, te se jedna grana ove familije zvala Kulenovići-Kliševići. Da je kula pored stambene namjene imala i odbrambeni karakter, primjetno je po otvorima prozora i puškarnicama koji su i sada vidljivi u prizemlju kule čije su prostorije služile i kao zatvor. Kula je imala 4 sprata koji su bili povezan međuspratnim konstrukcijama, zidana je od kvalitetnog vapnenca, a iznad prozora i ulaza korištena je sedra iz rijeke Une kao građevni materijal. Klišević kula je izgrađena kao jedna u liniji utvrda koju su činili Bihać-Sokolac-Klišević-Orašac-Ostrovica. U zaleđu ove linije odnosno Kliševića i Orašca, nekoliko kilometara zračne linije u pravcu istoka, nalazi se kula Vrnograč i kula Prkosi, a za koje se smatra da su izgrađeni u istom razdoblju. Halil beg Kulenović, sin Mahmut paše je prvi posjednik Kliševića, a posljednji beg stalno nastanjen u Klišević kuli bio je Malić beg Kulenović. Jedan dio kule se porušio 1918. godine, a cijelo naselje i sama kula su zapaljeni i totalno uništeni 1941. godine kada su je i napustili njeni posljednji stanovnici.

Srednjovjekovni grad Rmanj

Srednjovjekovni grad Rmanj je podignut krajem XIV ili početkom XV vijeka na ušću Unca u Unu, a postoje mišljenja historičara da ovaj stari grad datira iz XII vijeka. Po zapisima iz 1396. godine ovaj se grad nazivao Konuba. Gradski bedemi su porušeni do temelja, a sačuvala se samo obla kula visoka oko 10 metara, kod koje su etaže odvojene svodovima. U izvorima se prvi put spominje 1431. godine kada ga je ugarski kralj Sigismund založio Nikoli Frankopanu. Udovica Anža Frankopan je 1436. godine stanovala jedno vrijeme u Rmnju i potpisivala se kao kneginja Rmanjska. Sredinom XV vijeka dobio ga je Juraj Frankopan. U ovom se gradu 1451. godine spominje “sudac” i “bratstvo purgari”. Pod nazivom Rmanj, ovaj grad se spominje još 1504. godine među gradovima koje je trebalo popraviti i bolje utvrditi. Na žalost, Rmanj je danas zapušten i u jako lošem stanju.

Osmanska utvrda Havala

Nasuprot Ostrovice, preko doline rijeke Une u kojoj se smjestio Kulen Vakuf, nalaze se ruševine stare utvrde Havala. Sagrađena je oko polovine XVII stoljeća, a predpostavlja se da je utvrdu izgradio Sultan Ahmed III. Ovu odbrambenu utvrdu činili su kameni ulaz i jedna tabija1, a istočna strana mu je opasana zidom visokim 5 m i debelim do 1 metar. Iznad glavnog ulaza nalazio se mesdžid2, o čemu svjedoči još uvijek vidljivi mihrab3, a lijevo od ulaza nalazile su se dvije kule. Havala je kroz stoljeća bila strateški vrlo važna utvrda iz koje se nadzirao most preko rijeke Une i cijeli Kulen Vakuf (ranije Džisr-i-kebir – Veliki most), kao i putna komunikacija na desnoj strani rijeke koja je povezivala Liku i Dalmaciju sa ostalim destinacijama u regiji i šire. Zapadno od Havale nalazi se muslimansko mezarje (groblje) sa mezarom (grobom) Smailbega Kulenovića, jednog od dizdara (zapovjednika) Havale. Mezari su izgrađeni u obliku sarkofaga sa dva nišana (nadgrobna spomenika) i kao mnogi stari nadgrobni spomenici ovog područja izgrađeni su od domaćeg kamena bihacita koji je veoma dugotrajan, te vrlo pogodan za klesanje. Iako se ne održavaju, natpisi na njima dobro su vidljivi i danas, a pisani su arapskim slovima i turskim jezikom.

1 – Tabija – arabizam koji označava utvrdu ili mjesto za smještaj vojske
2 – Mesdžid – mjesto (hram) za molitvu u islamu
3 – Mihrab (arapski  محراب) – predstavlja nišu u zidu džamije koja je usmjerena u pravcu Kible (Kabe u  Meki) kojoj su muslimani okrenuti za vrijeme molitvi. Za vrijeme zajedničkih molitvi u džamiji, imam stoji u mihrabu dok se ostali vjernici koji klanjaju nalaze iza njega.

Stari grad Brekovica

Stari grad Brekovica  prvi put se spominje u historijskim izvorima 1330. godine kao kraljevski grad. Sagrađen je od kamena na strmom brijegu iznad lijeve obale Une. Utvrda je imala prostrano zaštićeno dvorište spoljnim odbrambenim zidovima i gradsku kulu. Od 1436. godine došao je u vlasništvo plemića Babonića Blagajskih, a pred kraj XV stoljeća Brekovica je prešla u vlasništvo plemićke porodice Kobasića. U drugoj polovini XVI stoljeća Brekovica je ušla u sastav bihaćke kapetanije, tako da je 1563. godine u njoj stražarilo 10 kraljevih vojnika. Pod osmansku vlast je došla 1584. godine, ali je prethodno razorena od habsbur-ških vlasti. U prvoj polovini XVII stoljeća je obnovljena od osmanskih vlasti, tako da se u popisu iz 1643. godine u Brekovici navodi 40 graničara. U prvoj polovini XVIII stoljeća tvrđava je opremljena sa jednim većim i dva manja topa i posadom od 60 graničara. Nalazila se u sastavu bihaćke kapetanije. Na strmoj uzvisini, iznad lijeve obale Une sjeveroistočno od Bihaća, još su vidljivi ostaci starog grada Brekovice

Stari grad Sokolac

Stari grad Sokol izgrađen je na visokom i strmom brdu, gdje se još u prahistorij-sko doba nalazila gradina čiji su tragovi još uvijek vidljivi u neposrednoj blizini njegovih zidina. To je čvrsto zidan grad čija je sva odbrana bila oslonjena na visoku i jaku sokolačku kulu podignutu na najistaknutijem položaju u gradu, na stijeni,koja se strmo rušila prema Uni i Bihaću sa sjeverne i istočne strane grada. U izvorima se Sokol prvi put spominje 1369. godine. Lako hroničar Ivan Tomašević smatra da je ovaj grad podignut 1020. godine. Imao je svoga kaštelana, posadu i posjede koji su služili za izdržavanje posade. Bio je pod banskom jurisdikcijom i posada Sokola se sastojala od vojnika za čije izdržavanje su u XIV stoljeću služili posjedi Brekovica i Omršal, smješteni između Bihaća i Ostrožca na lijevoj obali Une, te veliki posjed u bihaćkom polju. Na čelu posade stajao je kaštelan koji je imao i sudske ovlasti nad podložnicima nastanjenim na posjedima utvrde. I pored činjenice da je Sokol po Sigismundovom sudu bio jedna od najvažnijih utvrda u ovim stranama, u velikim ratovima na početku XV stoljeća Sokol je zajedno sa Bihaćem i Ripčem, zbog nestašice novca u Sigismundovoj blagajni bio prvo 1410. godine založen Pavlu Čuporu, a potom 1431. godine založen Nikoli i Stjepanu Fran- kopanu. Krajem XV stoljeća Sokol je pripao hrvatskom banu Ivanišu Korvinu, a po- četkom XVI stoljeća njegovi gospodari su bili Orlovići i Kerečeni. Poslije 1527. godine Sokol čuvaju kraljevski vojnici kojima je zapovjedao bihaćki kapetan. Tako se 1563. u gradu nalazila posada od 12 stražara. Pod osmansku vlast Sokol je došao 1592. godine i u njega je odmah postavljena stalna vojna posada, čiji je zapovjenik bio ćehaja(pomoćnik) bihaćkog kapetana. Na početku XVI stoljeća imao je malobrojnu posadu od 19 ljudi. Kasnije je posada pre- mještena, pa su u popisu iz 1643. godine čak i ne spominje. Sredinom XVIII stoljeća posada je brojala 20 ljudi, a tvrđava je imala za odbranu dva manja topa. Sokolac je do nedavno bio jedan od najočuvanijih starih gradova na ovim prostoima. Godine 1898, restaurirao ga je tadašnji načelnik bihaćkog okruga grof Lothar Berks i od tada je bio otvoren za posjetioce. Kasnije je na jednom katu Sokolačke kule bila uređena kafana, u kojoj su se mogle nabaviti razglednice i osnovni podaci o gradu.

Manastir Rmanj

Manastir Rmanj u Martin Brodu, u živopisnom predjelu ušća Unca u Unu, važno je duhovno središte sjeverne Tromeđe (trograničja Bosne, Like i Dalmacije). Narodna tradicija pripisuje njegovo podizanje Katarini Branković (1418/19-1492) – kćerki srpskog despota Đurđa Brankovića, a ženi grofa Urliha II Celjskog. U starijim dokumentima manastir Rmanj se naziva: Hrmanj, Ajerman, Chermlja, Szermil, Hermanya, Herman, a ime je dobio po Katarininom sinu Hermanu III koji je zbog bolesti mlad umro, te je njemu u spomen Katarina podigla ovaj manastir. U narodu se vremenom od imena Herman pretvori u naziv Rmanj, i taj je naziv je ostao do dana današnjeg. Prvi pouzdani podaci o bitisanju manastira Rmnja vode nas u 1498. godinu, kada su mu vojvode „Petar, Petrašin i Vukdrag“ darivale skupocjenu Bogorodičinu ikonu. Srpske seobe sa ishodištem iz okoline Srba, Glamoča i doline Unca, bile su predvođene vojvodama, a zaustavile su se u Žumberku, na granici Kranjske i Hrvatske. Manastir Rmanj je postojao i prije obnove Srpske Patrijaršije u Peći 1557. godine, o čemu svjedoči pečat sa ugraviranom godinom (1553). Nakon pomenute obnove, manastir postaje značajan administrativni centar, pošto se u njega premješta stolica dabrobosanskih mitropolita. Najznačajnije ime mitropolita iz tog vremena je Teodor, koji je 1615. godine osnovao bogoslovsko učilište u dalmatinskom manastiru Krka. Mitropoliti koji su stolovali u Rmnju potpisivali su se kao „dabrobosanski, kliški i lički“. Na prelazu iz XVI u XVII vijek manastir Rmanj je brojao i do stotinu monaha, o čemu postoje pouzdana istorijska svjedočanstva. U prvoj polovini XVII vijeka manastir Rmanj je bio žarište slikarskog i prepisivačkog rada, jednom riječju rasadnik duhovne i nacionalne elite. Prva polovina XIX vijeka zatiče manastir pust, bez monaha. Zapustjeli Rmanj je obnovljen i osposobljen za monaški život zalaganjem i materijalnom potporom trgovca iz Bosanskog Grahova Gavra Vučkovića 1863. godine. Manastir je 1875. godine ponovo bio devastiran i mučeno njegovo bratstvo. Tada je Rmanj posjetio čuveni engleski arheolog Džon Artur Evans, koji u svojim Iliriskim pismima opisuje srpske vođe i glavare, kao i njihovo saborovanje pored manastirskog hrama. Slom Kraljevine Jugoslavije bio je uvod u najveće stradanje koje je Rmanj doživio na svom istorijskom putu. Rmanj je uništen do temelja 1944. godine nakon bombardovanja nacističkog Luftwaffe, budući da se tu nalazila partizanska bolnica. Tada su zauvijek nestale njegove nikada proučene i opisane freske. Punih trideset godina, vlasti SFR Jugoslavije nisu dopuštale vaskrsavanje Rmnja. Trud i upornost dalmatinskog episkopa Stefana (Boce) donele su 1974. obnavljanje manastirskog hrama. Po dolasku na tron eparhije bihaćko-petrovačke Episkopa Hrizostoma (Jevića), 1991.godine otpočinje rad na potpunoj obnovi manastira Rmnja i monaškog života u njemu. Bratija manastira Rmnja, nakon poslednjeg rata, vraća se 1998. godine u Martin Brod i obnavlja manastir u potpunosti. 2006. godine osveštan je novi manastirski konak (kuća) koji je podignut zalaganjem arhimandrita Serafima (Kužića) i igumana Sergija (Karanovića).

LISTA NACIONALNIH SPOMENIKA U GRADU BIHAĆU

  • Fethija džamija sa haremom, devet grobnih ploča i natpisima, graditeljska cjelina,
  • Hidroelektrane (Mala HE „Bihać“, ili HE Jarak ili HE Kanal Una) na Jarku, industrijska graditeljska cjelina,
  • Kapetanova kula, historijska građevina
  • Konak, mjesto i ostaci historijske građevine,
  • Prahistorijska gradina, srednjovjekovni i osmanski grad Sokolac u selu Sokolcu, historijsko područje, Ripač, arheološko područje,Lokacija – Bihać
  • Srpski pravoslavni manastir Rmanj sa ostacima originalnih fresaka u Martin Brodu, historijska građevina – mjesto i ostaci graditeljske cjeline,
  • Turbe– Mauzolej, historijska građevina,
  • Ulomak kamene japodske urnesa predstavom japodskih konjanika iz Založja, pokretno dobro,
  • Zbirka umjetničkih djela Dževada Hoze u Muzeju Unsko-Sanskog kantona u Bihaću, pokretno dobro,
  • Zbirka umjetničkih djela Jovana Bijelića u Muzeju Unsko-Sanskog kantona u Bihaću, pokretno dobro,
  • Zgrada Klostera (Samostan i škola časnih sestara Klanateljica Krvi Kristove i Zgrada I zasjedanja AVNOJ-a (Muzej AVNOJ-a), graditeljska cjelina,
  • Zgrada Krajinaputeva, historijski spomenik,
  • Župna crkva sv. Ante Padovanskog sa grobnicom bihaćkog plemstva (grobnica hrvatskih velikaša), graditeljska cjelina,
  • Ploča desne bočne strane japodske kamene urneiz Golubića, pokretno dobro.

Objava Očekuje se do 25 centimetara novog snijega pojavila se prvi puta na BISCANI.NET.

Medunjanin: U reprezentaciji imamo mladih igrača na koje možemo računati

$
0
0

Objava Medunjanin: U reprezentaciji imamo mladih igrača na koje možemo računati pojavila se prvi puta na BISCANI.NET.

Počela online prodaja ulaznica za utakmicu između BiH i Senegala

$
0
0

Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine u utorak će u francuskom Le Havreu na stadionu Ocean odigrati prijateljsku utakmicu protiv selekcije Senegala.

Zmajevi će prethodno u petak odigrati prijateljski meč s Bugarskom u Razgradu, a selektor Robert Prosinečki za oba susreta ima na raspolaganju puni sastav.

Reprezentaciju Senegala, koja je izborila plasman na predstojeće Svjetsko prvenstvo u Rusiji, u dvoboju protiv BiH predvodit će Liverpoolova zvijezda Sadio Mane pa se očekuje i solidno popunjen stadion.

Ulaznice za ovu utakmicu su već u prodaji po cijeni od 12 eura u pretprodaji ili 15 eura na dan meča.

Možete ih i naručiti online OVDJE.

Podsjetimo, utakmica između Senegala i Bosne i Hercegovine igra se u utorak na stadionu Ocean u Le Havru od 20:00 sati.

Objava Počela online prodaja ulaznica za utakmicu između BiH i Senegala pojavila se prvi puta na BISCANI.NET.

Sve ljepša do ljepše: Ovo su supruge reprezentativaca Bosne i Hercegovine

$
0
0

“Iza svakog uspješnog muškarca stoji uspješna žena” – kažu ljudi i vjerovatno da bez podrške u tom aspektu životu nema stvarne sreće i uspjeha. 

Naši reprezentativci se redovno susreću u medijima i ispred malih ekrana, dok su njihove supruge nekako u sjeni. Odlučili smo da napišemo par riječi o njihovim životima, a fotografije možete pogledati u foto-galeriji.

Amra Silajdžić- Džeko

Ona je najuspešnija bosanskohercegovačka manekenka, model i glumica. Rođena je 1. oktobra 1984. godine u Sarajevu. Supruga je poznatog BiH fudbalera Edina Džeke. S njim u braku ima dvoje djece: kćerku Unu i sina Danija, a iz prvog braka ima kćerku Sofiju.

Josepha

Francuskinja, pod imenom Josepha, je majka Edina, sina Miralema Pjanića. Oni, kako pričaju mediji, žive u izvanbračnoj zajednici, a skoro se pisalo da je Josepha posjetila Kalesiju i Pjanićevu rodbinu te kako su joj se svidjela naša tradicionalna jela. O njenoj ljepoti svjedoči slika s njihovog zajedničkog odmora.

Zerina Ibišević

Supruga našeg Vedada Ibiševića. Inače, Vedo je u braku od 2010. godine. On se nakon duge veze oženio Zerinom, inače diplomiranom novinarkom. Poslije godinu dana porodica Ibišević je postala bogatija za jednog člana – kada su dobili sina Ismaila. Još jedno bogatstvo im je kćerka, Zejna, koja je rođena 2016.godine.

Nicolle Begović

Nicolle Begović je supruga Asmira Begovića, golmana nogometne reprezentacije BiH i Bourmoutha. Vjenčali su se u junu 2011. godine. Zaboravite sliku nogometaša u skupim sportskim autima – kad su se upoznali Asmir nije vozio, tako da ga je Nicolle vozila na treninge u pauzi između predavanja. On je živio sam, a ona još uvijek sa roditeljima. Njihova kćerka Taylor rođena je 2009. godine, a druga kćerku su dobili 2017.godine i zove se Blair Rose. Inače, njegova supruga bavi se jahanjem.

Jessica Bešić

Veznjak Evertona Muhamed Bešić rijetko priča o privatnom životu. Iako je relativno mlad (24 godine), popularni Mume je u sretnom braku sa plavokosom fitnes trenericom Džesikom (Jessica), Njemicom poljskog porijekla. S njom ima dvije kćerkice Nadiju i Lejlu.

Lejla Hajrović

Igrač Verdera Izet Hajrović oženio se prije tri godine svojom odabranicom Lejlom iz Travnika. Za Hajrovićevu suprugu se zna da rado prati modne trendove, a bavi se dermatologijom.

 

Medunjanin: U reprezentaciji imamo mladih igrača na koje možemo računati

 

Počela online prodaja ulaznica za utakmicu između BiH i Senegala

Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine u utorak će u francuskom Le Havreu na stadionu Ocean odigrati prijateljsku utakmicu protiv selekcije Senegala.

Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine u utorak će u francuskom Le Havreu na stadionu Ocean odigrati prijateljsku utakmicu protiv selekcije Senegala.

Zmajevi će prethodno u petak odigrati prijateljski meč s Bugarskom u Razgradu, a selektor Robert Prosinečki za oba susreta ima na raspolaganju puni sastav.

Reprezentaciju Senegala, koja je izborila plasman na predstojeće Svjetsko prvenstvo u Rusiji, u dvoboju protiv BiH predvodit će Liverpoolova zvijezda Sadio Mane pa se očekuje i solidno popunjen stadion.

Ulaznice za ovu utakmicu su već u prodaji po cijeni od 12 eura u pretprodaji ili 15 eura na dan meča.

Možete ih i naručiti online OVDJE.

Podsjetimo, utakmica između Senegala i Bosne i Hercegovine igra se u utorak na stadionu Ocean u Le Havru od 20:00 sati.

 

Objava Sve ljepša do ljepše: Ovo su supruge reprezentativaca Bosne i Hercegovine pojavila se prvi puta na BISCANI.NET.

Žena velikog srca: Amra Silajdžić stavila Džekin dres na aukciju

$
0
0

Dres napadača Rome i fudbalske reprezentacije BiH Edina Džeke sa utakmice protiv Šahtara (1:0) u kojoj je postigao pobjednički gol, stavljen je na aukciju.

Prihod od prodaje njegovog dresa bit će uplaćen Asocijaciji “Andrea Tudisco” koja pomaže djeci koja boluju od leukemije.

Džekin dres stavila je na aukciju njegova supruga Amra Silajdžić.

Podsjetimo, Džeko je u 52. minuti revanš-susreta osmine finala Lige prvaka protiv Šahtara postigao gol i tako odveo Romu među osam najboljih timova u Ligi prvaka.

 

Sve ljepša do ljepše: Ovo su supruge reprezentativaca Bosne i Hercegovine

“Iza svakog uspješnog muškarca stoji uspješna žena” – kažu ljudi i vjerovatno da bez podrške u tom aspektu životu nema stvarne sreće i uspjeha. 

“Iza svakog uspješnog muškarca stoji uspješna žena” – kažu ljudi i vjerovatno da bez podrške u tom aspektu životu nema stvarne sreće i uspjeha. 

Naši reprezentativci se redovno susreću u medijima i ispred malih ekrana, dok su njihove supruge nekako u sjeni. Odlučili smo da napišemo par riječi o njihovim životima, a fotografije možete pogledati u foto-galeriji.

Amra Silajdžić- Džeko

Ona je najuspešnija bosanskohercegovačka manekenka, model i glumica. Rođena je 1. oktobra 1984. godine u Sarajevu. Supruga je poznatog BiH fudbalera Edina Džeke. S njim u braku ima dvoje djece: kćerku Unu i sina Danija, a iz prvog braka ima kćerku Sofiju.

Josepha

Francuskinja, pod imenom Josepha, je majka Edina, sina Miralema Pjanića. Oni, kako pričaju mediji, žive u izvanbračnoj zajednici, a skoro se pisalo da je Josepha posjetila Kalesiju i Pjanićevu rodbinu te kako su joj se svidjela naša tradicionalna jela. O njenoj ljepoti svjedoči slika s njihovog zajedničkog odmora.

Zerina Ibišević

Supruga našeg Vedada Ibiševića. Inače, Vedo je u braku od 2010. godine. On se nakon duge veze oženio Zerinom, inače diplomiranom novinarkom. Poslije godinu dana porodica Ibišević je postala bogatija za jednog člana – kada su dobili sina Ismaila. Još jedno bogatstvo im je kćerka, Zejna, koja je rođena 2016.godine.

Nicolle Begović

Nicolle Begović je supruga Asmira Begovića, golmana nogometne reprezentacije BiH i Bourmoutha. Vjenčali su se u junu 2011. godine. Zaboravite sliku nogometaša u skupim sportskim autima – kad su se upoznali Asmir nije vozio, tako da ga je Nicolle vozila na treninge u pauzi između predavanja. On je živio sam, a ona još uvijek sa roditeljima. Njihova kćerka Taylor rođena je 2009. godine, a druga kćerku su dobili 2017.godine i zove se Blair Rose. Inače, njegova supruga bavi se jahanjem.

Jessica Bešić

Veznjak Evertona Muhamed Bešić rijetko priča o privatnom životu. Iako je relativno mlad (24 godine), popularni Mume je u sretnom braku sa plavokosom fitnes trenericom Džesikom (Jessica), Njemicom poljskog porijekla. S njom ima dvije kćerkice Nadiju i Lejlu.

Lejla Hajrović

Igrač Verdera Izet Hajrović oženio se prije tri godine svojom odabranicom Lejlom iz Travnika. Za Hajrovićevu suprugu se zna da rado prati modne trendove, a bavi se dermatologijom.

 

Medunjanin: U reprezentaciji imamo mladih igrača na koje možemo računati

 

Počela online prodaja ulaznica za utakmicu između BiH i Senegala

Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine u utorak će u francuskom Le Havreu na stadionu Ocean odigrati prijateljsku utakmicu protiv selekcije Senegala.

Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine u utorak će u francuskom Le Havreu na stadionu Ocean odigrati prijateljsku utakmicu protiv selekcije Senegala.

Zmajevi će prethodno u petak odigrati prijateljski meč s Bugarskom u Razgradu, a selektor Robert Prosinečki za oba susreta ima na raspolaganju puni sastav.

Reprezentaciju Senegala, koja je izborila plasman na predstojeće Svjetsko prvenstvo u Rusiji, u dvoboju protiv BiH predvodit će Liverpoolova zvijezda Sadio Mane pa se očekuje i solidno popunjen stadion.

Ulaznice za ovu utakmicu su već u prodaji po cijeni od 12 eura u pretprodaji ili 15 eura na dan meča.

Možete ih i naručiti online OVDJE.

Podsjetimo, utakmica između Senegala i Bosne i Hercegovine igra se u utorak na stadionu Ocean u Le Havru od 20:00 sati.

 

Objava Žena velikog srca: Amra Silajdžić stavila Džekin dres na aukciju pojavila se prvi puta na BISCANI.NET.

Potvrđeno: Bosna i Hercegovina najkorumpiranija zemlja na svijetu

$
0
0

Na reprezentativnom uzorku u svakoj zemlji koja je obuhvaćena istraživanjem građanima je postavljano isto pitanje o prisustvu korupcije, a u BiH je čak 94,6 posto ispitanih odgovorilo da je ova negativna pojava široko rasprostranjena i da utječe na sve sfere života.

Ovakav postotak potvrdnih odgovora ujedno je i najveći na svijetu, a isti rezultat zabilježen je u Moldaviji, prenosi “Dnevni avaz”.

Analitičar u oblasti sigurnosti Denis Hadžović smatra da je ovakav postotak potvrdnih odgovora o prisustvu korupcije u BiH definitivno znak za uzbunu.

Napominjući da ovi podatci ukazuju na to da se situacija pogoršava, Hadžović je upozorio da je zabrinjavajuće to što se korupcija veže za organizirani kriminal koji predstavlja ozbiljnu prijetnju za društvo i ekonomiju.

“S obzirom na to da je izabranim predstavnicima građana dozvoljeno da upravljaju proračunskim novcem, onda je jasno odakle dolazi korupcija”, kaže Hadžović.

Kada je riječ o državama u Europi, može se zaključiti da je problem korupcije u 2017. bio gori nego godinu ranije. Među 20 najkorumpiranijih zemalja na svijetu su i neke članice EU, kao što su Bugarska, Rumunjska i Mađarska.

 

‘U BiH sam prvi put doživjela zimu i snijeg koji me oduševio, probala sam burek’

Trbuhom za kruhom, Prnjavorčanin Slaven Sibinčić otišao je raditi na kruzer. Tada, vjerojatno, nije mogao ni pretpostaviti kako će, uz posao, pronaći i ljubav svoga života.

Trbuhom za kruhom, Prnjavorčanin Slaven Sibinčić otišao je raditi na kruzer. Tada, vjerojatno, nije mogao ni pretpostaviti kako će, uz posao, pronaći i ljubav svoga života.

Na brodu je upoznao Ivy Monizu, djevojku s Filipina s kojom se odmah sprijateljio zbog sličnih sudbina i mnoštva zajedničkih tema i s kojom su druženja ubrzo prerasla u ljubav, a nakon nekoliko mjeseci i u brak. Ivy se nakon tri mjeseca veze s kruzera morala vratiti na Filipine i tada su obećali kako će, ako se ona ne vrati na brod, Slaven doći na Filipine.

Prošlo je pet mjeseci razdvojenosti, daljina u kilometrima samo je još više ojačala ionako već jaku ljubav. Ivy se nije vratila na kruzer, ali je zato Slaven krenuo prema Filipinima gdje su se vjenčali u kolovozu prošle godine. Međutim, zbog birokratskih problema, Ivy je u BiH, u rodno mjesto svoga supruga, stigla tek u siječnju ove godine.

Nedostaje mi hrana iz domovine

O dojmovima i tome kako je njezina obitelj prihvatila njezinu udaju miljama daleko od domovine, o tome kako je doživjela BiH, razlikama tih dviju zemalja razgovarali smo s Ivy svega dva mjeseca nakon što je stigla u Donje Smrtiće, selo pored Prnjavora, koji su sada njezin novi dom. Kazala nam je kako su ljudi u sredini u koju je stigla jako ugodni i gostoljubivi.

– Dočekali su me jako lijepo i svi nam donose darove kada nas posjećuju. Mi nemamo takav običaj na Filipinima. Razlikuju se od ljudi s Filipina po toplini te, kako vidim, ljudi su ovdje jako vrijedni jer su vremenski uvjeti ekstremniji za razliku od onih u tropskom podneblju gdje sam odrasla – kazala nam je na početku razgovora Ivy koju smo upitali jesu li ljudi na Filipinima uopće čuli za Bosnu i Hercegovinu.

– Ne baš, većinom svi znaju za Njemačku ili neku veću europsku zemlju pa im tako objasnim gdje se BiH nalazi, blizu kojih zemalja. Budući da Filipini nisu baš povezani s europskim kontinentom kao s Azijom, ljudi se tamo malo zanimaju za stvari koje se događaju u Europi, više su orijentirani na Ameriku jer su poslije Drugog svjetskog rata bili pod njezinim utjecajem i kontrolom. Većinom čujem samo kako Bosnu povezuju s ratom koji se tu dogodio, ali ja želim pokazati kako ovdje više nije rat i da ovo područje nudi mnogo toga. Također se nadam kako ću uskoro moći posjetiti Hrvatsku, osobito Dubrovnik zbog čuvene serije “Igra prijestolja” koja je tamo snimana, kao i Zagreb.

Ta dva mjesta bih najviše voljela vidjeti – kazala je Ivy. Udaja kćeri obično je jedna vrsta šoka za obitelj jer iz obiteljskog doma odlazi u neki drugi dom, a kad je taj dom na drugom kontinentu, strepnje su nemjerljivo veće.

– Prvo su mi govorili da sam još mlada za udaju, ali kada su upoznali Slavena, rekli su kako je u redu jer su vidjeli da je dobar i pošten mladić. Malo tko na Filipinima zna gdje je BiH. Ni ja nisam znala jer je to mala zemlja u Europi. Bili su zabrinuti kada sam pošla jer je jako daleko, ali kada su vidjeli da je sve u redu i da su svi dobri prema meni, više se ne brinu. Nadam se kako će u budućnosti moći posjetiti BiH, ali postupak dobivanja vize jako je kompliciram, čak sam i ja, kao supruga državljanina BiH, imala problema kako bih došla ovamo – kazala je. Na pitanje je li bilo teško donijeti odluku o preseljenju u BiH, Ivy nam je kazala:

– Jednostavno sam shvatila da želim provesti život sa Slavenom. I to je bilo dovoljno.

Nije bilo lako ostaviti obitelj, rodno mjesto, kao ni karijeru koju sam tamo izgradila radeći ne samo za lokalne nego i međunarodne kompanije. Srećom, danas su dostupni mnogi alati za komunikaciju pa se često čujem s obitelji. Imam roditelje, mlađega brata, baku, djeda, ujake, tetke, kao i drugu mnogobrojnu rodbinu. Svi su sretni što sam ovdje lijepo prihvaćena i drago im je što konačno imam svoju obitelj – kaže i dodaje kako ju je u BiH najviše oduševio snijeg koji je vidjela prvi put u životu.

– Ono što me najviše oduševilo definitivno je snijeg koji sam ovdje prvi put iskusila jer, iako sam putovala Europom, nikada prije nisam imala priliku vidjeti kako izgledaju zima i snijeg. Jako sam uzbuđena što mogu vidjeti kako druga godišnja doba izgledaju jer na Filipinima imamo samo ljeto i kišne sezone tijekom kojih je također jako toplo – kaže Ivy.

Odlično se uklopila u seosko imanje pa joj ni svakodnevne obveze ne padaju teško, što više, uživa kuhajući sa svekrvom i brinući se o životinjama.

– Da, do sada sam probala samo neka jela specifična za BiH, kao što su ćevapi, sarma, punjene paprike, razne pite, poput bureka i slično. Za sada mi se većina jela sviđa. Nedostaje mi morska hrana koja je osnova na Filipinima. Ovdje je jako teško naći svježe morske plodove. Ne mogu se naviknuti na kruh kao dodatak svakom jelu. Kod nas je to riža, a proizvodi od kruha su više kao poslastice. Radujem se kušanju voća i povrća koje ovdje uspijeva, a kod kuće nisam bila u prilici probati ga. Tek sam tu dva mjeseca i još imam mnogo toga za istražiti i probati – kazala nam je.

Obitelji i prijateljima priprema i neka jela iz domovine, ali su joj problem namirnice koje ovdje ne može naći. Slaven i njegovi roditelji s oduševljenjem dočekuju svako novo filipinsko jelo i oduševljeni su iako je Slaven većinu filipinske kuhinje već probao na kruzeru i Filipinima.

– U našoj prehrani većinom pržimo namirnice, dok se, kako primjećujem, ovdje dosta kuhaju i prave razne juhe od krumpira, graha i drugog povrća, što nije uobičajeno kod nas. Mi također pravimo umake uz svako jelo i riža nam je kao kruh, skuhana na pari i drugačijeg ukusa nego ovdje. Primijetila sam kako imamo i neka slična jela, kao što je gulaš koji smo naslijedili dok su Filipini bili kolonija Španjolske. Mi dosta koristimo kokosov ocat i sojin umak, što ovdje nije slučaj. Pokušat ću kombinirati svoju i bh. kuhinju, tko zna, možda postane svjetski poznata – objašnjava Ivy. Za razliku od većine djevojaka koje bježe od sela i seoskih poslova, Ivy uživa brinući se o životinjama.

– Ovdje imamo malu farmu i uglavnom proizvodimo svu hranu za sebe, što je super jer je sve svježe i ima odličan okus. Moji baka i djed imaju također malu farmu pa sam već upoznata sa životom na selu iako sam ovdje imala priliku vidjeti ovce koje mi tamo nemamo, a uskoro ću imati priliku saditi biljke koje sam vidjela samo u supermarketima. Kao diplomirana novinarka, tijekom studija radila sam na projektu približavanja novih metoda, tj pojednostavljenju novih tehnologija iz poljoprivrede za farmere preko lokalnog lista i tada sam mnogo saznala o sadnji te drugim temama, a ujedno sam zavoljela sadnju biljaka te uzgoj voća i povrća – kazala je.

U BiH je prvi put vidjela snijeg:

Nemaju rastavu u zakonu

S obzirom na to da je Slaven posjetio Filipine i vjenčao se u toj egzotičnoj zemlji, upitali smo ga za dojmove koje je domovina njegove supruge ostavila na njega.

– Prvo je uslijedio šok kada sam došao tamo od mase ljudi koji su se tamo nalazili. Njih je više od 100 milijuna pa možete zamisliti kakve su gužve u gradovima. Sljedeće što vas dočeka je klima, ništa slično kao ovdje – zrak, temperatura, blizina mora, tj Filipini su otočna zemlja s više od 7000 otoka. Prije odlaska tamo moji radni kolege na brodu uglavnom su bili Filipinci pa sam od njih dosta doznao. Ljudi kao ljudi, ima ih dobrih i loših iako više dobrih. Žive opušteno i sporo, takva je klima, ne ulažu puno u objekte. Potpuno je sporiji život nego ovdje. Vole pjevati karaoke, sve moguće kombinacije, za mene čudno, ali i zanimljivo. I ja sam se okušao, ali nemam talenta, ni mrvicu. Hranu uglavnom čine morski plodovi sa svim kombinacijama umaka i riže, vole začinjeno, ali jako začinjeno. Uz sve koriste led jer temperatura je od 25 pa čak do 40 stupnjeva, tako da se pokušavaju rashladiti na sve načine – ispričao nam je Slaven i dodao:

– Priroda je magična, toliko unikatnih stvari za vidjeti i doživjeti. Plaže od bijelih koralja, nešto magično. Upitali smo ga što ga je privuklo Ivy i koliko se Filipinke razlikuju od bh. djevojaka. – Ivy ne samo da se razlikuje od naših već i od njihovih djevojaka jer ima dosta više kineskih korijena s majčine strane i španjolskih s očeve. Za razliku od naših djevojaka, njima je brak svetinja, nemaju rastavu u rječniku ni u zakonu. Ona je jako pametna, sposobna, prelijepa mlada žena koja je došla živjeti sa mnom na drugi kraj svijeta, što više mogu tražiti – s ponosom govori Slaven.

Prema njegovim riječima, ljubav je ono što čini njihovu priču tako zanimljivom jer izgleda da u ovom svijetu mržnje ljubav lagano gubi rat, pa se ove male dobivene bitke uime ljubavi kao što je njihova slave kao velike pobjede. Za kraj su nam rekli:

– Plan je za sada uživati u sreći i nadamo se proširenju obitelji. U budućnosti, tko zna, oboje smo avanturisti i gdje god završimo, bitno je da budemo zajedno. Svako mjesto gdje ste sretni je dom.

Objava Potvrđeno: Bosna i Hercegovina najkorumpiranija zemlja na svijetu pojavila se prvi puta na BISCANI.NET.

Komšić o povlačenju kandidature: Ni mrtav!

$
0
0

Predsjednik Demokratske fronte i kandidat za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić izjavio je večeras da kandidaturu neće povući – ni mrtav.

Na pitanje novinara televizije N1 hoće li povući kandidaturu, odgovorio je:

– Ni mrtav, zato što neću dopustiti da Dragan Čović ponovo ušeta u Predsjedništvo. Neka kandiduju Slavu Kukića pa ćemo vidjet”.

Potom je kazao kako “ovo više nije bitka, ovo je tuča”.

Što se mene tiče, kandidat može biti bilo ko. U toj tuči, ovo više ne liči ni na šta, a najmanje na fer političku borbu. Cilj je pobjeda nad SDA i HDZ-om, cilj je pobijediti i SNSD – poručio je Komšić.

Upitan o tradiciji SDP-a BiH, Komšić je odgovorio da bi se SDP morao odlučiti šta baštini, Socijaldemokratsku stranku ili komunističku partiju.

Jer Socijaldemokratska partija je bila u teškom sukobu s komunističkom partijom tadašnjom. Ako baštini Socijaldemokratsku partiju, onda se može postaviti pitanje zbog čega je naslijedio imovinu – dodao je on.

O mogućnosti partnerstva s Građanskim savezom i Emirom Suljagićem, Komšić je kazao da kad bi birao po simpatijama s kim će raditi u svom poslu, on vjerovatno ne bi ni s kim govorio.

– Isto kao u Vašem poslu. Ne slažete se s 40 posto ljudi u ovoj kući. Ovo je ozbiljan posao, ovdje se ne igraju. Posljedice naših poteza su dalekosežne. Govorimo o politici koristi koju možemo donijeti ovoj zemlji – rekao je Komšić.

Obrazložio je još jednom i zbog čega je napustio SDP.

– Nisam se slagao s lopovlukom tamo. Izašao sam onog trenutka kada je gospodin Lagumdžija s HDZ-om sklopio sporazum o nejednakoj vrijednosti glasa. To je to – naglasio je on.

 

Bešlagić: Izbacivanje Konakovića iz stranke je najbolje što je SDA uradila, sad imam za koga glasati

Skupu podrške osnivanju političkog subjekta Narod i pravda večeras je u Domu mladih prisustvovao i bh. glumac Enis Bešlagić koji je kazao da je istjerivanje Elmedina Konakovića iz stranke bilo najbolje što je SDA uradila jer on sada ima za koga glasati.

Skupu podrške osnivanju političkog subjekta Narod i pravda večeras je u Domu mladih prisustvovao i bh. glumac Enis Bešlagić koji je kazao da je istjerivanje Elmedina Konakovića iz stranke bilo najbolje što je SDA uradila jer on sada ima za koga glasati.

“Mnogi nisu došli jer čuvaju posao. Narod je prepadnut. Nije patriotizam kada objavite lijiljane za Dan državnosti. Patriotizam je reći za koga si i čemu težiš”, rekao je Bešlagić.

Istakao je da ga je otac, koji je bio u logoru u Busovači, učio da ljude ne dijeli po nacionalnosti.

“Ne mogu mi ovdje ništa oduzeti. Nemam posao, a kad sam snimao ‘Ivkovu slavu’ pitaju me: ‘Šta ćeš na njihovoj slavi, imamo mi svojih Bajrama’. Pojma oni nemaju”, rekao je Bešlagić.

Dodao je da je došao da jasno i glasno kaže ko je i za šta je.

“Znam da je buđenje nacionalne svijesti bilo potrebno 1991. godine, ali ta svijest je prerasla u fašizam. Zato sam ja ovdje”, poručio je Bešlagić.

Istakao je da je danas došao, uz ostalo, i zato što je roditelj.

“Moram priznati da je najbolji potez koji je SDA napravila u proteklih 10 godina to što te išćerala iz stranke, da imam za koga glasati”, kazao je Bešlagić u šaljivom maniru.

 

Austrija traži veliki broj radnika: Evo šta vam je potrebno za posao

Vijest o tome da Austrija traži 29.000 konobara, kuhara i pomoćnika, a da je pritom minimalac veći od plate programera u Srbiji zaintrigirala je mnoge Balkance koji žele da zarade koji dinar više. Ipak, od posla vas dijeli nekoliko koraka.

Vijest o tome da Austrija traži 29.000 konobara, kuhara i pomoćnika, a da je pritom minimalac veći od plate programera u Srbiji zaintrigirala je mnoge Balkance koji žele da zarade koji dinar više. Ipak, od posla vas dijeli nekoliko koraka.

– Prvo je neophodno pronaći odgovarajućeg poslodavca u Austriji koji želi da vas zaposli. Danas se takvi poslovi pronalaze putem interneta, gdje postoji veliki broj sajtova sa poslovima u Austriji, ili preko ličnih kontakata. Ipak, bitno je naglasiti da bi trebalo da se fokusirate na zanimanja koja su u toj zemlji deficitarna, jer to povećava verovatnoću da ćete dobiti dozvolu za rad – objašnjava Cokić.

Zanimanja na koje bi trebalo da se fokusirate, sudeći po najnivijim podacima, jesu ona iz oblasti ugostiteljstva – konobari, kuhari, pomoćnici u kuhinji, čistači i radnici na pakovanju robe najtraženiji su u Austriji. A budući da je od maja ove godine minimalna bruto zarada u hotelijerstvu i ugostiteljstvu 1.400 eura mjesečno, jasno je zašto se sve više Srba interesuje za zaposlenje u ovoj zemlji.

Viza nije potrebna, ali da biste ze zaposlili, morate da imate radnu dozvolu.

– Riječ je o takozvanoj crveno-bijelo-crvenoj karti ili Rot-Weiss-Rot-Karte, za koju kandidat aplicira u ambasadi nakon što je već pronašao poslodavca. Zatim se određuje na osnovu nekoliko kriterijuma da li ćete dobiti ovu dozvolu, a jedan od kriterijuma je upravo potreba za radnom snagom. Zato, na primjer, nema veze što poznajete nekoga ko ima frizerski salon i želi da vas zaposli u Austriji, ako njima nisu potrebni frizeri već ih imaju dovoljno u svojoj zemlji – objašnjava sagovornica.

Poznavanje njemačkog jezika nije neophodno za dobijanje ove dozvole, ali jeste veliki plus. Kriterijumi po kojima se određuje ko dobija crveno-bijelo-crvenu kartu su kvalifikacije, radno iskustvo, poznavanje jezika, starost i studije u Austriji (za visokokvalifikovana zanimanja).

Ova karta objedinjuje radu i boravišnu dozvolu, i traje 12 mjeseci. Nakon što dobijete ovaj papir i poslodavca, stvar je poprilično jednostavna – možete da krenete da se pakujete.

Iz Austrijske ambasade upozoravaju da mnogi pokušavaju da zarade varajući Srbe koji hrle u Austriju. Tako se po nekim jatovima nalaze oglasi u kojima se obećava pribavljanje austrijske radne dozvole nakon uplate „takse za vizu“ fizičkom licu ili firmu. Iz ove ambasade izričito savetuju da se nikakve „takse“ ne uplaćuju, te da se umesto toga prvo obratite ambasadi.

Budući da je sve veći broj onih koji u ovoj državi traže svoje parče hljeba, Austrijska ambasada redovno organizuje seminare informativnog karaktera o odlasku u Austriju, a o tome kada se i gde održavaju možete da se informišete na njihovoj Fejsbuk stranici.

 

Dodik: Razlika između mene i Ivanića na izborima će biti 123.000 glasova u moju korist

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik rekao je da današnje ankete pokazuju da će razlika između njega i Mladena Ivanića na predstojećim izborima za srpskog člana Predsjedništva BiH biti 123.000 glasova u njegovu korist, ako na izbore izađe 650.000 građana, koliko ih je izašlo na prošle izbore.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik rekao je da današnje ankete pokazuju da će razlika između njega i Mladena Ivanića na predstojećim izborima za srpskog člana Predsjedništva BiH biti 123.000 glasova u njegovu korist, ako na izbore izađe 650.000 građana, koliko ih je izašlo na prošle izbore.

“Ako odlučimo da kandidat SNSD-a za predsjednika Republike Srpske bude Željka Cvijanović, razlika glasova u njenu korist u odnosu na kandidata SDS-a Vukotu Govedaricu bila bi 80.000 glasova”, rekao je Dodik večeras za RTRS.

Dodik je rekao da ankete pokazuju da će SNSD na predstojećim izborima osvojiti 41,7 posto glasova, 18,6 SDS, 9,2 DNS, 7,7 PDP, SP više od pet posto glasova, dok NDP neće ni preći izborni cenzus.

On je rekao da SNSD ima kandidata za predsjednika Republike Srpske, ali da je samo potrebno da se to formalno provede.

“Uvažavam koalicione partnere i njihovu nekakvu dinamiku. Marko Pavić je moj saradnik 20 godina i mi smo najdugovječnija koalicija, SNSD-DNS-SP, na Balkanu i zajedno ćemo ići na predstojeće izbore, jer je naš koalicioni potencijal 65 posto”, istakao je Dodik.

Lider SNSD-a je rekao da želi da koalicija ima potencijal 70 posto, da bi dvotrećinski mogla utjecati na promjenu Ustava Republike Srpske.

 

Objava Komšić o povlačenju kandidature: Ni mrtav! pojavila se prvi puta na BISCANI.NET.


KAKO SE ŽIVI U REPUBLICI SRPSKOJ: Ni sa dvije plate ne može se preživjeti, A PREDSJEDNIK PJEVA…

$
0
0

Koliko je stanje loše potvrđuje podatak da ni dvije prosječne plate ne mogu pokriti potrošačku korpu. Kada se uzme u obzir i činjenica da oko 65 posto radnika radi za platu manju od prosječne, jasne su razmjere pada životnog standarda u Republici Srpskoj.

Republika Srpska je probila zakonski maksimum o zaduživanju, koji iznosi 60 posto od BDP-a, jer njen ukupni dug iznosi 5,8 milijardi konvertibilnih maraka, što je oko 63 posto BDP-a, koji je 9,2 milijarde KM.

Ove podatke saopštila je opozicija u RS, koja ističe da je struktura duga jako nepovoljna, odnosno da su kratki rokovi otplate, dok se novac dobijen zaduženjima uglavnom troši za budžetsku potrošnju.

Vlast, pak, umanjuje ukupan dug RS, plasirajući informacije sa zakašnjenjem i do godinu dana. Tako poslednji zvanični podatak o zaduženosti RS, koji je saopštilo Ministarstvo finansija RS, datira iz jula prošle godine. Prema toj informaciji, ukupan dug RS na kraju prvog polugodišta 2017. iznosio je pet milijardi i 345,3 miliona KM, što je 53 posto BDP-a. Kašnjenjem ažuriranja podataka vlast u RS svjesno prikriva činjenicu da je RS  premašila zakonski maksimun o kreditnoj zaduženosti.

Opozicione stranke podnijele su u Narodnoj skupštii RS Interpelaciju o preispitivanju ekonomske politike Vlade RS, u kojoj su ukazale na katastrofalno finansijsko stanje, prezaduženost, manjak investicija i loš životni stadard.

Iako aktuelna vlast u RS, predvođena SNSD-om, o RS uvijek govori kao o „boljem dijelu BiH“, činjenice govore drugačije.

ZADUŽENOST

Ukupna zaduženost Federacije BiH je, prema zvaničnim podacima Ministarstva finansija i trezora BiH, prije dvije godine bila niža za 23 procenta u odnosu na RS.

POTROŠAČKA KORPA

Da u RS ne cvjetaju ruže jasno je kada se pogleda životni standard građana. Jedan od indikatora lošeg materijalnog položaja ljudi u RS je prosječna sindikalna potrošačka korpa. Prema podacima opozicije, pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom, koju objavljuje Republički zavod za statistiku, je sa 57,9 posto u 2007. godini opala na 43,9 posto u aprilu 2017. godine, što predstavlja pad životnog standarda od 24 posto.

Prosječna plata je u ovom periodu rasla je za samo 237 KM, dok je cijena sindikalne potrošačke korpe rasla za 858 KM, što je više nego jasan dokaz pada životnog standarda građana RS.

Koliko je stanje loše potvrđuje podatak da ni dvije prosječne plate ne mogu pokriti potrošačku korpu. Kada se uzme u obzir i činjenica da oko 65 posto radnika radi za platu manju od prosječne, jasne su razmjere pada životnog standarda u RS.

PROSJEČNA PLATA

Prosječna neto plata u Republici Srpskoj u aprilu 2017. godine iznosila je 821 KM i u odnosu na prosječnu neto platu isplaćenu u martu 2017. godine bila je niža za 7 KM. Prosječna neto plata isplaćena u Federaciji BiH u martu prošle godine bila je 867 KM, što ruši mitove o RS kao „boljem dijelu BiH“.

Opozicione stranke postavile su pitanje – zašto je rast prosječnih neto plata u RS u poslednjih sedam godina mizeran?

Opozicija ne spori da su prosječne plate u RS od 2007-2017. godine porasle za 40,34 posto, odnosno 585 KM iz 2007. godine na 821 KM u 2017. godini. Plate jesu rasle, ali su znatno brže rasli troškovi života. Od 2007. godine do 2017. godine, vrijednost sindikalne korpe  je porasla za 87 posto, sa 1008 na 1886 KM, dok je prosječna plata u istom periodu porasla za 40 procenata!

U Interpelaciji opozicije još se navodi da je vlast u RS samo u prve dvije godine svog mandata (2007. i 2008. godine) zahvaljujući prodaji Telekoma Srpske i privatizacije naftne industrije, uspjela da “naduva” prosječnu platu, prije svega u javnom sektoru i budžetskim korisnicima. Poslije toga, dugih devet godina, rast prosječnih plata je zanemariv i u prosjeku iznosi 0,93 posto. S druge strane, troškovi života su rasli daleko brže.

Kada je riječ o mandatu premijerke Željke Cvijanović, neto plate u aprilu prošle godine su bile niže nego kada je njena vlada dobila mandat, u decembru 2014. godine, dok su troškovi života konstantno rasli.

Opozicione stranke tvrde da je u njenom mandatu životni standard drastično opao – sa 46 posto pokrivenosti sindikalne korpe prosječnom platom, na 44 procenata.

U dokumentu se upozorava i na pitanje masovnog izbjegavanja uplaćivanja poreza i doprinosa, odnosno bruto plate. Ovoj pojavi naročito je sklon javni sektor, kojim direktno ili indirektno rukovodi Vlada RS.

PROPAST TRI BANKE

U dokumentu se posebno ističe pogubnost propasti tri banke u RS, za šta je, prema ocjeni opozicije, glavni krivac vast u RS.

U vrlo kratkom vremenskom periodu propale su tri banke – Balkan Investment banka, Bobar banka i Banka Srpske.

Sa likvidacijom ove tri banke nestale su i stotine miliona maraka vladinih i javnih institucija deponovanih u tim bankama.

Ukupan iznos depozita javnih i vladinih institucija zarobljenih u propalim bankama prelazi cifru od 150 miliona KM.

Vlada RS, u međuvremenu, ništa nije učinila da ukaže Agenciji za bankarstvo RS na potrebu pravovremenog djelovanja i sprečavanja propasti novca RS. Vlada uzaludno traži alibi za propast banaka u nedjelovanju Agencije za bankarstvo RS, mada je, nema sumnje, bila upoznata sa stanjem u sektoru, te je mogla da upozori na katastrofalno stanje u bankama. Odgovornost Vlade RS nalazi se i u činjenici da ona predlaže Narodnoj Skupštini direktora i zamjenika direktora ABRS, Upravni odbor ABRS, tako da oni koji su donosili odluke u ime ABRS su imali potpuno povjerenje Vlade RS. Ako ništa drugo, zar Vladu RS nije interesovalo u kakvim bankama drži sredstva svojih institucija, navodi se o dokumentu opozicije.

PROSJEČNA STOPA RASTA

U interpelaciji se navodi i da RS ostvaruje niske stope privrednog rasta, što, opet, onemogućava porast životnog standarda građana.

Prosječna stopa rasta od 2008. godine do 2015. godine je  0,31 posto. Riječju, ekonomski rast uopšte ne postoji. Uz ogromna zaduženja i olako potrošena sedstva od prodaje Telekoma i naftne industrije, Vlada RS već skoro deset godina ne zna šta znači imati rast BDP-a od 5, 6 ili sedam posto, što je, kako tvrdi opozicija, u mandatima vlada prije SNSD-a bila redovna praksa.

RADNICI I PENZIONERI

Poseban i ogroman problem je i to što je danas u Republici Srpskoj manji broj radnika od broja penzionera. U 2015. godini ovaj odnos iznosio je 0,97, što znači da na jednog penzionera postoji manje od jednog prijavljenog radnika.

ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

Crnilo ekonomskog i socijalnog stanja u RS pojačava i činjenica da ukupna dugovanja svih javnih zdravstvenih ustanova RS iznose 513 miliona KM (preko pola milijarde KM), od čega se na dug za poreze i doprinose odnosi 216,6 miliona KM i kreditna zaduženja 296,5 miliona KM.

Prema zvaničnim podacima iz Fonda zdravstvenog osiguranja, ukupne dužničke obaveze ovog Fonda su na kraju 2016. godine iznosile više od 453 miliona KM.

Prema evidenciji Fonda PIO, dugovanja zdravstvenih ustanova, samo za penzijsko-invalidsko osiguranje u posljednjih nekoliko godina imaju trend rasta i u martu 2017. godine iznose 113 miliona KM. Poređenja radi, dugovanje zdravstvenih ustanova u 2011. godini iznosilo je tek 12,4 miliona KM.

Ukupna dugovanja svih poreskih obveznika po osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje do kraja 2016. godine iznosila su 280 miliona KM, od čega na zdravstvene ustanove, Vladu i ostale budžetske korisnike otpada čak 104 miliona KM.

Prema podacima Fonda zdravstvenog osiguranja, za čak 37.300 radnika ni za jedan mjesec u 2015. godini nisu uplaćeni doprinosi za zdravstveno osiguranje.

Prema najnovijim evidencijama Fonda PIO, ukupna dugovanja svih poreskih obveznika po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje iznose 473 miliona KM ili skoro pola milijarde KM. Najveći dužnici po ovom osnovu su institucije, čiji je osnivač ili vlasnik Vlada RS (javne ustanove i javna preduzeća).

Po sistemu domino efekta, ako se ne uplaćuju doprinosi, nema ni dovoljno sredstava za isplatu penzija. Zato se godišnji deficit Fonda PIO konstantno povećava i on je u 2017. godini iznosio 230 miliona KM.

INVESTICIJE

Stanje u zdravstvu je katastrofalno, penzije u RS su najniže u regionu, a ni sa investicijama nije bolja situacija. Prosječan godišnji priliv stranih direktnih investicija u periodu od 2008 do 2014. godine iznosi je samo 283 miliona KM. Dok vlast tvrdi kako je privredni ambijent u RS mnogo privlačniji nego u Federaciji BiH, čak i u Italiji, notorno je da sve više kompanija iz Srbije svoja sjedišta i predstavništva u Bosni i Hercegovini registruje, ne u RS, nego u Federaciji BiH.

Evidentno je da su takve odluke kompanija i njihovih vlasnika iz Srbije motivisane, ne antipatriotskim ili drugim motivima, nego isključivo ekonomskim. Iz prostog razloga što je Vlada u RS povećala fiskalne i parafiskalne namete. Vlada RS je priznala da je 19 kompanija iz Srbije potpisalo ugovore o zastupništvu i distribuciji sa kompanijama iz Federacije BiH.

Da paradoks bude veći, više od 70 posto, a u nekim slučajevima čak i 80 posto prometa i krajnje potrošnje tih proizvoda, jeste u Republici Srpskoj.

Objava KAKO SE ŽIVI U REPUBLICI SRPSKOJ: Ni sa dvije plate ne može se preživjeti, A PREDSJEDNIK PJEVA… pojavila se prvi puta na BISCANI.NET.

Konaković: Narod i pravda okuplja stranačke autsajdere, a ne lažne vjernike s listi SDA

$
0
0

Osnivački skup stranke Narod i pravda premijera Kantona Sarajevo u tehničkom mandatu Elmedina Konakovića održan je večeras u sarajevskom Domu mladih, odakle je optimistično poručeno da će se žustro boriti za narod i pravdu. Konaković je rekao da Narod i pravda okuplja stranačke autsajdere, a ne lažne vjernike kao one što su prvi na listama SDA.

Nakon intoniranja himne Bosne i Hercegovine upriličeno je veselje uz pjesmu “S one strane Plive”, nakon čega je započelo i obraćanje osnivača stranke Narod i pravda.

Elmedin Konaković je na skupu kazao da se večeras u Sarajevu dešava narod i da se šalje poruka da će se od sada dešavati narod.

“‘Ja nemam lične interese i pristupam Narodu i pravdi’, to je moto pod kojim ćemo primati nove članove. Vi ste večeras ovdje došli, a nikog od vas nismo zaposlili. Lažne scene, nacionalizam, samo njima donosi korist, a to je laž. Tih svađa nema. Oni su stalno u kontaktu. Kad je riječ o ličnom interesu dogovore se za minut”, naveo je Konaković.

Dodao je da je sistem tako uspostavljen da potkopava budućnost djece i budućnost države.

“Taj sistem proizvodi nepravde. Sramota me o tome govpriti dok ovdje sjedi Muriz Memić. A stotine hiljada Muriza Memića u ovoj državi ima”, istakao je Konaković.

Istakao je da su politike uspostavile takav sistem da mogu proći samo oni koje stranke stave prve na liste.

“Oni su sebi takav sistem uspostavili”, poručio je Konaković.

Konaković je kazao da im je prvi programski cilj da okupe hiljade sposobnih i pametnih ljudi koji mogu voditi državu, a klonili su se politike jer nisu htjeli biti dio te priče.

“Mi ćemo graditi sistem u kojem nema preferencija osim znanja”, poručio je Konaković.

Naveo je da je u Kantonu Sarajevo još dobra situacija, u odnosu na Krajinu gdje SDA koalira sa Fikretom Abdićem.

“Doći ćemo u svaki dio BiH da dokažemo da je ovo pravednija borba od one koju oni nude. Mi smo vas naoružali večeras oružjem lake artiljerije, a to su olovke. Nek se dobro drže oni što su nam pokrali imovinu. Oni će nam to sve vratiti”, poručio je Konaković.

Nermin Muzur se zahvalio prisutnima što su iskazali svoju hrabrost da dodju na skup, iako je mnogima prijećeno.

“Vjetrovi i oluje koje nas šibaju čine nas samo jačim i složnijim u namjeri da istrajemo u svojoj borbi”, kazao je Muzur.

Naveo je da će se boriti za ono što je Bosni i Hercegovini najpotrebnije, a to je pravda, ističući da su zbog toga i osnovali stranku.

“Borit ćemo se za evropsku Bosnu i Hercegovinu, protiv trenutnih nacionalizama kojima pribjegavaju kada više nemaju šta da ponude”, istakao je Muzur na skupu.

Osvrnuo se, uz ostalo, na uspjeh Vlade Kantona Sarajevo u proteklom periodu, dok prije smjene Elmedina Konakovića.

“Želim vam već od oktobra bolju vlast, na kojoj će Elmedin Konaković obnašati najvažnije funkcije”, rekao je Muzur.

Najmlađi član Naroda i pravde Vedad Bukva kazao je da je u našpj zemlji malo prostora ostavljeno za mlade.

“Pristupio sam ovoj stranci jer vjerujem u ovu ideju. Borit ćemo se protiv kriminala, korupcije, nepotizma. A za pravdu. Hvala vam za podršku”, istakao je Bukva.

Prisutnima se obratio i gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić, koji je kazao da su osnivači nove stranke odabrali pravi naziv, jer su narod i pravda najvažniji.

“Imate podršku Grada Bihaća, Bišćana i Krajišnika. Mi se tamo osjećamo zapostavljeni, izdani. Nadamo se da ćemo s tobom, Dino, moći graditi bolju budućnost”, rekao je Fazlić.

Kemal Ademović, zastupnik u Skupštini KS, kazao je da je voz Naroda i pravde krenuo, a da od građana zavisi dokle će stići.

“Ovaj projekt je došao iz nužde. Ovo je krik zbog posrnuća moralnih vrijednosti. To se mora promijeniti”, kazao je Ademović, dodavši da oni koji žele da se bogate treba da osnivaju preduzeća.

Dodao je da je nečuveno da ljudi u politiku ulaze da bi se bogatili.

“Protiv toga ćemo se mi boriti”, poručio je član Naroda i pravde Kemal Ademović.

Objava Konaković: Narod i pravda okuplja stranačke autsajdere, a ne lažne vjernike s listi SDA pojavila se prvi puta na BISCANI.NET.

Drvo ispalo iz peći: Muškarac poginuo u požaru (FOTO)

$
0
0

“O svim činjenicama obaviješten je dežurni okružni javni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka koji je naložio da se danas izvrši obdukcija beživotnog tijela Ž. D. u JZU Zavod za sudsku medicinu Republike Srpske”

Ž. D. (1966) iz Banje Luke nastaradao je juče u kući u Laktašima od dima, nakon što zapaljeno drvo ispalo iz peći i požar zahvatio unutrašnjost kuće, javlja Anadolu Agency (AA).

VATROGASNA.jpg

Utvrđeno je to policijskim uviđajem u kući u Dositejevoj ulici u Laktašima koji su izvršili policijski službenici Policijske stanice Laktaši juče oko 14 sati, nakon što su pripadnici Dobrovoljnog vatrogasnog društva Laktaši lokalizovali požar.

 

Nova Bila: U sudaru autobusa i automobila jedna osoba smrtno stradala (FOTO)

Ova informacija potvrđena je i od Ministarstva unutrašnjih poslova Srednjobosanskog kantona, a dežurni operativni je dodao da su u nesreći učestvovali autobus i automobil te da je jedna osoba smrtno stradala.

Džip s puta sletio u rijeku, poginula 12-godišnja djevojčica

Dvanaestogodišnja djevojčica poginula je danas u saobraćajnoj nesreći na lokalnom putu Brodarevo-Slatina u Srbiji, kada je džip “mitsubishi pajero” sa prijepoljskim registarskim tablicama, sletio sa kolovoza, prevrnuo se i upao u lokalnu rijeku Slatinu.

Dvanaestogodišnja djevojčica poginula je danas u saobraćajnoj nesreći na lokalnom putu Brodarevo-Slatina u Srbiji, kada je džip “mitsubishi pajero” sa prijepoljskim registarskim tablicama, sletio sa kolovoza, prevrnuo se i upao u lokalnu rijeku Slatinu.

Djevojčica, koja je bila putnik u automobilu, preminula je po prijemu u bolnicu.

Blic je objavio, pozivajući se na nezvanična saznanja, da je džip vozio muškarac koga policija nije zatekla na licu mjesta.

Djevojčica je prilikom prevrtanja džipa ispala iz automobila, ispod koga je nađena, dok su drugo dvoje djece, koji su takođe ispali iz vozila, prošli sa lakšim tjelesnim povredama.

Kako javlja Blic, kada je vozač vidio da djevojčici nema spasa, čovjek je izvukao svoje dvoje djece, stavio ih u kola kod prolaznika, odveo ih kući, a potom se vratio na mjesto nesreće.

Za sada nije poznato da li je vozač imao alkohola u krvi, a taj podatak biće utvrđen tokom istrage.

Objava Drvo ispalo iz peći: Muškarac poginuo u požaru (FOTO) pojavila se prvi puta na BISCANI.NET.

Savski nasip popušta, vanredno stanje u Bosanskoj Dubici

$
0
0

Načelnik općine Bosanska Dubica Radenko Reljić, koji rukovodi općinskim Kriznim štabom, proglasio je sinoć vanredno stanje na savskom nasipu u mjestu Mlinarice, gdje zbog odrona dijela nasipa prijeti opasnost da se rijeka Sava izlije na područje dubičke ravni.

Reljić je precizirao da je teren nepristupačan i da, uprkos angažmanu mehanizacije, nije moguće pristupiti ugroženom području, te zbog toga apelovao da se stanovništvo uključi i pomogne u odbrani tog područja od poplava.

– Mi smo krenuli čamcima do tog terena, punimo vreće pijeskom i pravimo zečiji nasip kako bismo spriječili vodu da plavi. Molim građane koji su u mogućnosti da se odazovu i da zajedno spriječimo plavljenje područja – rekao je Reljić.

 

Drvo ispalo iz peći: Muškarac poginuo u požaru (FOTO)

“O svim činjenicama obaviješten je dežurni okružni javni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka koji je naložio da se danas izvrši obdukcija beživotnog tijela Ž. D. u JZU Zavod za sudsku medicinu Republike Srpske”

“O svim činjenicama obaviješten je dežurni okružni javni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka koji je naložio da se danas izvrši obdukcija beživotnog tijela Ž. D. u JZU Zavod za sudsku medicinu Republike Srpske”

Ž. D. (1966) iz Banje Luke nastaradao je juče u kući u Laktašima od dima, nakon što zapaljeno drvo ispalo iz peći i požar zahvatio unutrašnjost kuće, javlja Anadolu Agency (AA).

VATROGASNA.jpg

Utvrđeno je to policijskim uviđajem u kući u Dositejevoj ulici u Laktašima koji su izvršili policijski službenici Policijske stanice Laktaši juče oko 14 sati, nakon što su pripadnici Dobrovoljnog vatrogasnog društva Laktaši lokalizovali požar.

 

 

Nova Bila: U sudaru autobusa i automobila jedna osoba smrtno stradala (FOTO)

Ova informacija potvrđena je i od Ministarstva unutrašnjih poslova Srednjobosanskog kantona, a dežurni operativni je dodao da su u nesreći učestvovali autobus i automobil te da je jedna osoba smrtno stradala.

Džip s puta sletio u rijeku, poginula 12-godišnja djevojčica

Dvanaestogodišnja djevojčica poginula je danas u saobraćajnoj nesreći na lokalnom putu Brodarevo-Slatina u Srbiji, kada je džip “mitsubishi pajero” sa prijepoljskim registarskim tablicama, sletio sa kolovoza, prevrnuo se i upao u lokalnu rijeku Slatinu.

Dvanaestogodišnja djevojčica poginula je danas u saobraćajnoj nesreći na lokalnom putu Brodarevo-Slatina u Srbiji, kada je džip “mitsubishi pajero” sa prijepoljskim registarskim tablicama, sletio sa kolovoza, prevrnuo se i upao u lokalnu rijeku Slatinu.

Djevojčica, koja je bila putnik u automobilu, preminula je po prijemu u bolnicu.

Blic je objavio, pozivajući se na nezvanična saznanja, da je džip vozio muškarac koga policija nije zatekla na licu mjesta.

Djevojčica je prilikom prevrtanja džipa ispala iz automobila, ispod koga je nađena, dok su drugo dvoje djece, koji su takođe ispali iz vozila, prošli sa lakšim tjelesnim povredama.

Kako javlja Blic, kada je vozač vidio da djevojčici nema spasa, čovjek je izvukao svoje dvoje djece, stavio ih u kola kod prolaznika, odveo ih kući, a potom se vratio na mjesto nesreće.

Za sada nije poznato da li je vozač imao alkohola u krvi, a taj podatak biće utvrđen tokom istrage.

Objava Savski nasip popušta, vanredno stanje u Bosanskoj Dubici pojavila se prvi puta na BISCANI.NET.

BiH izvozi jeftine, a uvozi skupe mliječne proizvode – deficit 66,5 miliona KM

$
0
0

Međutim, navode da je struktura razmjene nepovoljna, jer izvozimo mlijeko i pavlaku, a uvozimo maslac i sir, pa tako u konačnici bilježimo deficit od 66,5 miliona KM.

Po analizama Vanjskotrgovinske komore BiH i USAID/Sweden FARMA II projekta, u 2017. izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda dostigao je 76 miliona KM, što je za 12 posto (8,2 miliona KM) više u odnosu na prethodnu godinu. Ipak, istovremeno je u sličnom iznosu porastao i uvoz i sada iznosi oko 142 miliona KM, tako da deficit ostaje nepromijenjen.

Većina izvoza u 2017. odnosi se na proizvode s niskom dodanom vrijednošću (mlijeko i pavlaka 78 posto). Fermentirani mliječni proizvodi, uključujući jogurt, mlaćenicu i surutku, čine 11 posto ukupnog izvoza, sir devet posto, a maslac i mliječni namazi dva posto. U strukturi uvoza dominira sir sa 52 posto, zatim slijede mlijeko i pavlaka sa 20 posto, jogurt i kefir sa 18 posto, te maslac i namazi sa 10 posto.

Crna Gora je sa 24 miliona KM izvoza i dalje prvo bh. izvozno tržište, a Hrvatska je zahvaljujući rastu izvoza od 200 posto u odnosu na 2016. i izvozom od 16 miliona KM sada drugo najvažnije tržište. Ostatak izvoza realizovan je u Makedoniju, Kosovo i Srbiju. Najviše uvozimo sa EU tržišta (Njemačka, Hrvatska, Slovenija), te iz Srbije.

Iako su proizvođači sira u BiH u 2017. zabilježili znatno povećanje izvoza (rast od 33 posto) i to najviše na tržište Hrvatske, Crne Gore i Srbije, još uvijek uvozimo gotovo 11 puta više sira nego što izvozimo (izvoz 6,8 miliona KM, uvoz 73,5 miliona KM). Detaljnije analize pokazuju da naviše uvozimo sir edamer (26,6 miliona KM, 4.162 tone) po prosječnoj cijeni od 6,39 KM, te uz minimalnu cijenu od 4,89 KM.

Zabrinjava i podatak da smo uvezli i više od 1.200 tona svježeg sira u vrijednosti  gotovo sedam miliona KM, te uz minimalnu zabilježenu uvoznu cijenu od 1,61 KM.

– Cijene uvoznog sira često su tako niske da dovode u pitanje njegov kvalitet, te bi potrošači više šanse trebali dati domaćim sirevima, koji kontinuirano osvajaju nagrade na međunarodnim takmičenjima. Podsjećamo da su na nedavnom Balkanskom festivalu sira u Beogradu zlatnu i srebrnu medalju uzeli sirevi iz BiH – kaže se u saopćenju iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

 

Dobra saradnja ministarstava pravde BiH i Mađarske

Na sastanku je istaknuto kako Bosna i Hercegovina i Mađarska imaju dobru suradnju u oblasti i domenu rada dvaju ministarstava. 

Na sastanku je istaknuto kako Bosna i Hercegovina i Mađarska imaju dobru suradnju u oblasti i domenu rada dvaju ministarstava. Međunarodna pravna pomoć između dviju država se, kako u kaznenim tako i u građanskim stvarima odvija korektno, te je ocijenjeno da postoje dobri osnovi za sve vidove međunarodne pravne pomoći i suradnje.

Grubeša je upoznao goste s radom Ministarstva pravde BiH s posebnim akcentom na zakonska rješenja i prilagodbe koje je BiH obvezna napraviti na putu ka članstvu u Europsku uniju.

Trocsanyi na tom je planu bh. strani ponudio pomoć kako bi BiH što brže uskladila svoje zakone s pravnim stečevinama Europske unije.

Bosna i Hercegovina i Mađarska članice su velikoga broja multilateralnih ugovora koji reguliraju oblast međunarodne pravne pomoći, a potpisnice su europskih konvencija o pružanju uzajamne pravne  pomoći u kaznenim stvarima, o ekstradiciji, razmjeni kaznenih postupaka i izručenju osuđenih osoba.

Međunarodna pravna pomoć između dviju država je uređena i konvencijama UN-a među kojima je najznačajnija konvencija u oblasti borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. Obje države su članice Haške konferencije za međunarodno privatno pravo kojima je regulirana oblast pravne pomoći u građanskim stvarima.

Sastanku je nazočio i mađarski veleposlanik u BiH Joszef Negyesi, priopćeno je iz Ministarstva pravde BiH.

Objava BiH izvozi jeftine, a uvozi skupe mliječne proizvode – deficit 66,5 miliona KM pojavila se prvi puta na BISCANI.NET.

Dokument Predsjedništva pun pravopisnih grešaka

$
0
0

Stručne službe Predsjedništva BiH objavile su na veb-sajtu kolektivnog šefa države neuređenu verziju iznimno važnog dokumenta “Strategija vanjske politike BiH 2018 – 2013. godina”, koja ima pravopisne greške i tehnički je neuređen.

Najprije je ovaj dokument objavljen u verziji koja je, nakon što smo je pokušali otvoriti, nudila potpuno nerazumljive i neprepoznatljive znakove i simbole, koji su nalik egipatskim hijeroglifima.

Nakon što je takva verzija brzinski povučena, puštene su verzije potpuno nesređenog dokumenta, nedovoljno pismenog (polupismenog), tehnički neuređenog, neformatiranog, bez margina i s mnoštvom pravopisnih i tehničkih pogrešaka.

Vrijedi podsjetiti, u pitanju je prvi ovakav dokument nakon 2003. godine, kada je tadašnji saziv Predsjedništva na čelu s predsjedavajućim Borislavom Paravcem uradio sličan dokument.

Na ovaj, koji određuje pravce bh. vanjske politike i definira vanjskopolitičke nastupe članova Predsjedništva BiH, se čekalo punih 15 godina te je napokon definirano da članovi Predsjedništva BiH i ostali zvaničnici u inostranstvu ne mogu nastupati kao “slobodni strijelci”.

“Nezavisne” su pokušale da saznaju šta je pozadina ovog svojevrsnog fušeraja, te smo pitanja uputili Borisu Buhi, generalom sekretaru Predsjedništva BiH, da nam odgovori, najprije, da li je upoznat s ovim, a onda i ko je odgovoran za ovaj propust.

Iz Predsjedništva BiH su nam poslali odgovore u kojima se nam potvrdili da je dokument objavljen s greškama.

“Dokument ‘Strategija vanjske politike BiH 2018 – 2023.’ je tehničkom greškom objavljen u nelektoriranoj, radnoj verziji. Navedeni dokument će u ispravnoj verziji biti uskoro objavljen na tri službena jezika na veb-stranici Predsjedništva BiH. Zahvaljujemo na vašoj sugestiji i interesiranju te se nadamo daljoj uspješnoj suradnji”, odgovorili su “Nezavisnim” iz Predsjedništva.

Profesor Esad Bajtal, sociolog, filozof i politički analitičar, zaključuje da ili je neko namjerno napravio ovakve greške, ili je to samo novi u nizu sličnih primjera koje svakodnevno susrećemo.

“Dakle, ili je taj strateški dokument namjerno napravljen nečitkim, ili je to još jedna nepotistička priča, jer u ovoj zemlji ništa nije na svom mjestu”, kaže Bajtal, navodeći da je BiH postala privatna država, ali i država kojom upravljaju političke stranke i njihovi lideri.

 

BiH izvozi jeftine, a uvozi skupe mliječne proizvode – deficit 66,5 miliona KM

Međutim, navode da je struktura razmjene nepovoljna, jer izvozimo mlijeko i pavlaku, a uvozimo maslac i sir, pa tako u konačnici bilježimo deficit od 66,5 miliona KM.

Po analizama Vanjskotrgovinske komore BiH i USAID/Sweden FARMA II projekta, u 2017. izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda dostigao je 76 miliona KM, što je za 12 posto (8,2 miliona KM) više u odnosu na prethodnu godinu. Ipak, istovremeno je u sličnom iznosu porastao i uvoz i sada iznosi oko 142 miliona KM, tako da deficit ostaje nepromijenjen.

Većina izvoza u 2017. odnosi se na proizvode s niskom dodanom vrijednošću (mlijeko i pavlaka 78 posto). Fermentirani mliječni proizvodi, uključujući jogurt, mlaćenicu i surutku, čine 11 posto ukupnog izvoza, sir devet posto, a maslac i mliječni namazi dva posto. U strukturi uvoza dominira sir sa 52 posto, zatim slijede mlijeko i pavlaka sa 20 posto, jogurt i kefir sa 18 posto, te maslac i namazi sa 10 posto.

Crna Gora je sa 24 miliona KM izvoza i dalje prvo bh. izvozno tržište, a Hrvatska je zahvaljujući rastu izvoza od 200 posto u odnosu na 2016. i izvozom od 16 miliona KM sada drugo najvažnije tržište. Ostatak izvoza realizovan je u Makedoniju, Kosovo i Srbiju. Najviše uvozimo sa EU tržišta (Njemačka, Hrvatska, Slovenija), te iz Srbije.

Iako su proizvođači sira u BiH u 2017. zabilježili znatno povećanje izvoza (rast od 33 posto) i to najviše na tržište Hrvatske, Crne Gore i Srbije, još uvijek uvozimo gotovo 11 puta više sira nego što izvozimo (izvoz 6,8 miliona KM, uvoz 73,5 miliona KM). Detaljnije analize pokazuju da naviše uvozimo sir edamer (26,6 miliona KM, 4.162 tone) po prosječnoj cijeni od 6,39 KM, te uz minimalnu cijenu od 4,89 KM.

Zabrinjava i podatak da smo uvezli i više od 1.200 tona svježeg sira u vrijednosti  gotovo sedam miliona KM, te uz minimalnu zabilježenu uvoznu cijenu od 1,61 KM.

– Cijene uvoznog sira često su tako niske da dovode u pitanje njegov kvalitet, te bi potrošači više šanse trebali dati domaćim sirevima, koji kontinuirano osvajaju nagrade na međunarodnim takmičenjima. Podsjećamo da su na nedavnom Balkanskom festivalu sira u Beogradu zlatnu i srebrnu medalju uzeli sirevi iz BiH – kaže se u saopćenju iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

 

Dobra saradnja ministarstava pravde BiH i Mađarske

Na sastanku je istaknuto kako Bosna i Hercegovina i Mađarska imaju dobru suradnju u oblasti i domenu rada dvaju ministarstava. 

Na sastanku je istaknuto kako Bosna i Hercegovina i Mađarska imaju dobru suradnju u oblasti i domenu rada dvaju ministarstava. Međunarodna pravna pomoć između dviju država se, kako u kaznenim tako i u građanskim stvarima odvija korektno, te je ocijenjeno da postoje dobri osnovi za sve vidove međunarodne pravne pomoći i suradnje.

Grubeša je upoznao goste s radom Ministarstva pravde BiH s posebnim akcentom na zakonska rješenja i prilagodbe koje je BiH obvezna napraviti na putu ka članstvu u Europsku uniju.

Trocsanyi na tom je planu bh. strani ponudio pomoć kako bi BiH što brže uskladila svoje zakone s pravnim stečevinama Europske unije.

Bosna i Hercegovina i Mađarska članice su velikoga broja multilateralnih ugovora koji reguliraju oblast međunarodne pravne pomoći, a potpisnice su europskih konvencija o pružanju uzajamne pravne  pomoći u kaznenim stvarima, o ekstradiciji, razmjeni kaznenih postupaka i izručenju osuđenih osoba.

Međunarodna pravna pomoć između dviju država je uređena i konvencijama UN-a među kojima je najznačajnija konvencija u oblasti borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. Obje države su članice Haške konferencije za međunarodno privatno pravo kojima je regulirana oblast pravne pomoći u građanskim stvarima.

Sastanku je nazočio i mađarski veleposlanik u BiH Joszef Negyesi, priopćeno je iz Ministarstva pravde BiH.

Objava Dokument Predsjedništva pun pravopisnih grešaka pojavila se prvi puta na BISCANI.NET.

Benefite Zakona o PIO vrlo brzo osjetit će 108. 239 penzionera u FBiH

$
0
0

U Federaciji BiH od 1. marta počela je primjena novog Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju koji prije svega garantira redovnu isplatu penzija, a jedna od njegovih prednosti u odnosu na dosadašnji zakon jeste da će omogućiti da se povećaju ranije zarađene penzije, neopravdano obezvrijeđene dosadašnjim zakonom, istakao je danas u Sarajevu federalni premijer Fadil Novalić prilikom posjete Federalnom zavodu PIO/MIO.

Benfite novog zakona, kako je dodao, vrlo brzo osjetit će 108.239 penzionera u FBiH. Naime, njih 54.785 koji su penzionisani do kraja jula 1998. godine dobit će penziju uvećanu za deset posto, a njih 53.454, koji su penzionisani do kraja 2007. godine dobit će penziju uvećanu pet posto. To do kraja godine, naveo je premijer, podrazumjeva 34,9 miliona KM, što je značajan iznos koji će se potrošiti na to balansiranje koje je ovaj zakon predvidio.

Novi zakon o PIO uveo je bodovni sistem, odnosno način za obračun visine penzija zasnovan na visini prosječne plaće u FBiH, broju godina staža osiguranika i uplaćenim doprinosima.

Novim zakonom je, kako je dodao Novalić, u prelaznom roku omogućeno prijevremeno penzionisanje s tim da je donja granica uslova – za muškarce 60,5 godina života i 35,5 godina staža osiguranja, te za žene 55,5 godina života i 30,5 godina staža osiguranja. Ta granica će se, počev od 2019. godine povećavati za po pola godine i života i staža osiguranja, dok ne dostigne uslove za redovno penzionisanje. Tom normom je omogućeno da se penzioniše dio radnika koji je sada u poziciji da ima ove uvjete, a ne može se zaposliti.

Za prijevremeno penzionisanje su predviđeni penali (četiri posto za nedostajuću godinu života), a za duži ostanak u radnom odnosu bonus od dva posto za svaku godinu dužeg ostanka. Tom mjerom se budući sistem štiti od nekog naglog ulaska većeg broja osoba u penziju, što je ujedno zaštita od finansijskog urušavanja sistema u budućnosti.

Novalić je podsjetio da se radi o važnom reformskom zakonu koji ima socijalnu refleksiju, te da je sa direktorom Federalnog zavoda PIO/MIO Zijadom Krnjićem razgovarao o tome da li eventualno postoje određeni tehnički problem ili nedorečenosti.

Govoreći o aprilskom usklađivanju penzija koje bi moglo dovesti do njihovog novog povećanja, direktor Krnjić je naveo da trebaju dobiti zvanične podatke o CPI, te procentu porasta BDP-a u prošloj godini.

“Znamo ih u glavnini, ali ćemo trebati zvanični podatak i svih 412.539 penzija koje su bile 31.12. osim onih maksimalnih (2.174), bit će usklađene sa tim koficijentom”, dodao je Krnjić.

Novi zakon, kako je istaknuto, također je otvorio mogućnost pomoći budućim penzionerima u banjskom i sličnom liječenju.

 

BiH izvozi jeftine, a uvozi skupe mliječne proizvode – deficit 66,5 miliona KM

Međutim, navode da je struktura razmjene nepovoljna, jer izvozimo mlijeko i pavlaku, a uvozimo maslac i sir, pa tako u konačnici bilježimo deficit od 66,5 miliona KM.

Po analizama Vanjskotrgovinske komore BiH i USAID/Sweden FARMA II projekta, u 2017. izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda dostigao je 76 miliona KM, što je za 12 posto (8,2 miliona KM) više u odnosu na prethodnu godinu. Ipak, istovremeno je u sličnom iznosu porastao i uvoz i sada iznosi oko 142 miliona KM, tako da deficit ostaje nepromijenjen.

Većina izvoza u 2017. odnosi se na proizvode s niskom dodanom vrijednošću (mlijeko i pavlaka 78 posto). Fermentirani mliječni proizvodi, uključujući jogurt, mlaćenicu i surutku, čine 11 posto ukupnog izvoza, sir devet posto, a maslac i mliječni namazi dva posto. U strukturi uvoza dominira sir sa 52 posto, zatim slijede mlijeko i pavlaka sa 20 posto, jogurt i kefir sa 18 posto, te maslac i namazi sa 10 posto.

Crna Gora je sa 24 miliona KM izvoza i dalje prvo bh. izvozno tržište, a Hrvatska je zahvaljujući rastu izvoza od 200 posto u odnosu na 2016. i izvozom od 16 miliona KM sada drugo najvažnije tržište. Ostatak izvoza realizovan je u Makedoniju, Kosovo i Srbiju. Najviše uvozimo sa EU tržišta (Njemačka, Hrvatska, Slovenija), te iz Srbije.

Iako su proizvođači sira u BiH u 2017. zabilježili znatno povećanje izvoza (rast od 33 posto) i to najviše na tržište Hrvatske, Crne Gore i Srbije, još uvijek uvozimo gotovo 11 puta više sira nego što izvozimo (izvoz 6,8 miliona KM, uvoz 73,5 miliona KM). Detaljnije analize pokazuju da naviše uvozimo sir edamer (26,6 miliona KM, 4.162 tone) po prosječnoj cijeni od 6,39 KM, te uz minimalnu cijenu od 4,89 KM.

Zabrinjava i podatak da smo uvezli i više od 1.200 tona svježeg sira u vrijednosti  gotovo sedam miliona KM, te uz minimalnu zabilježenu uvoznu cijenu od 1,61 KM.

– Cijene uvoznog sira često su tako niske da dovode u pitanje njegov kvalitet, te bi potrošači više šanse trebali dati domaćim sirevima, koji kontinuirano osvajaju nagrade na međunarodnim takmičenjima. Podsjećamo da su na nedavnom Balkanskom festivalu sira u Beogradu zlatnu i srebrnu medalju uzeli sirevi iz BiH – kaže se u saopćenju iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

 

Dobra saradnja ministarstava pravde BiH i Mađarske

Na sastanku je istaknuto kako Bosna i Hercegovina i Mađarska imaju dobru suradnju u oblasti i domenu rada dvaju ministarstava. 

Na sastanku je istaknuto kako Bosna i Hercegovina i Mađarska imaju dobru suradnju u oblasti i domenu rada dvaju ministarstava. Međunarodna pravna pomoć između dviju država se, kako u kaznenim tako i u građanskim stvarima odvija korektno, te je ocijenjeno da postoje dobri osnovi za sve vidove međunarodne pravne pomoći i suradnje.

Grubeša je upoznao goste s radom Ministarstva pravde BiH s posebnim akcentom na zakonska rješenja i prilagodbe koje je BiH obvezna napraviti na putu ka članstvu u Europsku uniju.

Trocsanyi na tom je planu bh. strani ponudio pomoć kako bi BiH što brže uskladila svoje zakone s pravnim stečevinama Europske unije.

Bosna i Hercegovina i Mađarska članice su velikoga broja multilateralnih ugovora koji reguliraju oblast međunarodne pravne pomoći, a potpisnice su europskih konvencija o pružanju uzajamne pravne  pomoći u kaznenim stvarima, o ekstradiciji, razmjeni kaznenih postupaka i izručenju osuđenih osoba.

Međunarodna pravna pomoć između dviju država je uređena i konvencijama UN-a među kojima je najznačajnija konvencija u oblasti borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. Obje države su članice Haške konferencije za međunarodno privatno pravo kojima je regulirana oblast pravne pomoći u građanskim stvarima.

Sastanku je nazočio i mađarski veleposlanik u BiH Joszef Negyesi, priopćeno je iz Ministarstva pravde BiH.

Objava Benefite Zakona o PIO vrlo brzo osjetit će 108. 239 penzionera u FBiH pojavila se prvi puta na BISCANI.NET.


Kakvo nas vrijeme očekuje preko vikenda?

$
0
0

U Bosni i Hercegovini danas se očekuje oblačno vrijeme sa snijegom u Bosni, kišom i snijegom u Hercegovini. Tokom poslijepodneva i u večernjim satima padavine postepeno slabe i prestaju.

Vjetar u Bosni slab do umjeren sjeveroistočni, a u Hercegovini umjerena bura. Jutarnje temperature od minus sedam do minus jedan, na jugu od jedan do pet, a dnevne od nula do šest, na jugu od četiri do devet stepeni Celzijusa.

U subotu umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Poslijepodne kiša se očekuje u Hercegovini i snijeg na jugoistoku Bosne. Jutarnje temperature od minus osam do minus dva, na jugu od nula do četiri, a dnevne od dva do osam, na jugu do 11 stepeni.

U nedjelju pretežno oblačno vrijeme. U večernjim satima se očekuje kiša,na planinama snijeg. Bez padavina u Posavini i Krajini. Jutarnje temperature od -minus pet do nula, na jugu od dva do osam, a dnevne od pet do 10, na jugu od 10 do 14 stepeni Celzijusa.

U ponedjeljak pretežno oblačno vrijeme. U Bosni povremeno i ponegdje sa slabom kišom, na planinama slab snijeg. U Hercegovini kiša poslije podne i dio večeri. Jutarnje temperature od minus jedan do četiri, na jugu od tri do osam, a dnevne od tri do osam, na jugu od 10 do 15 stepeni, javljeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

 

Nova Bila: U sudaru autobusa i automobila jedna osoba smrtno stradala (FOTO)

Ova informacija potvrđena je i od Ministarstva unutrašnjih poslova Srednjobosanskog kantona, a dežurni operativni je dodao da su u nesreći učestvovali autobus i automobil te da je jedna osoba smrtno stradala.

Džip s puta sletio u rijeku, poginula 12-godišnja djevojčica

Dvanaestogodišnja djevojčica poginula je danas u saobraćajnoj nesreći na lokalnom putu Brodarevo-Slatina u Srbiji, kada je džip “mitsubishi pajero” sa prijepoljskim registarskim tablicama, sletio sa kolovoza, prevrnuo se i upao u lokalnu rijeku Slatinu.

Dvanaestogodišnja djevojčica poginula je danas u saobraćajnoj nesreći na lokalnom putu Brodarevo-Slatina u Srbiji, kada je džip “mitsubishi pajero” sa prijepoljskim registarskim tablicama, sletio sa kolovoza, prevrnuo se i upao u lokalnu rijeku Slatinu.

Djevojčica, koja je bila putnik u automobilu, preminula je po prijemu u bolnicu.

Blic je objavio, pozivajući se na nezvanična saznanja, da je džip vozio muškarac koga policija nije zatekla na licu mjesta.

Djevojčica je prilikom prevrtanja džipa ispala iz automobila, ispod koga je nađena, dok su drugo dvoje djece, koji su takođe ispali iz vozila, prošli sa lakšim tjelesnim povredama.

Kako javlja Blic, kada je vozač vidio da djevojčici nema spasa, čovjek je izvukao svoje dvoje djece, stavio ih u kola kod prolaznika, odveo ih kući, a potom se vratio na mjesto nesreće.

Za sada nije poznato da li je vozač imao alkohola u krvi, a taj podatak biće utvrđen tokom istrage.

Objava Kakvo nas vrijeme očekuje preko vikenda? pojavila se prvi puta na BISCANI.NET.

Ratko Mladić uložio žalbu na presudu za ratne zločine i genocid

$
0
0

Bivši zapovjednik vojske bosanskih Srba Ratko Mladić je u četvrtak uložio žalbu na presudu kojom je osuđen na doživotni zatvor zbog genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, koju mu je u studenom odredio kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY). 

Odvjetnici Ratka Mladića, “balkanskog mesara”, zatražili su od prizivnog suda da poništi sve pogrešne presude i oslobodi njihovog klijenta, dok je tužiteljstvo čak tražilo od suda da Mladića proglasi krivim i za drugu optužbu za genocid.

Više od 20 godina nakon rata u kojem je poginulo više od 100.000 osoba i 2,2 milijuna je raseljeno tijekom 1990-tih, Ratko Mladić (75) je proglašen krivim po deset optužnica, među kojima za genocid u Srebrenici gdje je vojska i policija bosanskih Srba 1995. ubila oko 8000 muslimanskih muškaraca i mladića. On je je oslobođen optužbe za genocid u nekoliko općina.

“Količina i obim grešaka u presudi su bez presedana”, rekli su odvjetnici obrane  i tvrde da su suci u prvoj instanci napravili temeljne pogreške, među kojima pogrešno određivanje položaja Mladića među čelnicima bosanskih Srba. Optužen 1995. Mladić je uhićen nakon 16 godina bijega i prebačen u Den Haag. Njegov proces na prvoj instanci je trajao pet godina.

“Balkanski mesar” koji nikada nije priznao ni trunku krivnje, proglašen je krivim i za otmicu djelatnika Ujedinjenih naroda i za opsadu Sarajeva koja je trajala 44 mjeseci, tijekom koje je ubijeno 10.000 osoba. Prizivni proces Ratku Mladiću se biti održan pred Mehanizmom za međunarodne kaznene sudove, ustanovi zaduženoj zaključiti rad međunarodnih kaznenih sudova za Ruandu (ICTR) i za bivšu Jugoslaviju (ICTY).

 

Tužitelji traže da se Mladić osudi za genocid u pet bh. općina

Tužiteljstvo Međunarodonog suda u Haagu zatražilo je u najavi žalbe na prvostupanjsku presudu Ratku Mladiću da on bude osuđen i za genocid nad Muslimanima i Hrvatima u još pet općina u Bosni i Hercegovini.

Haški tribunal je Mladića, bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske (VRS), 22. studenog prošle godine osudio na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, progona Hrvata i Muslimana širom BiH, teroriranja stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i gađanjem iz snajpera, te uzimanja pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Tribunal je, međutim, Mladića oslobodio krivice za genocid u još pet općina. U najavi žalbe na presudu, tužitelji traže da Apelacijsko vijeće proglasi Mladića krivim za genocid nad Muslimanima i Hrvatima u općinama Foča, Kotor-Varoš, Prijedor, Sanski Most i Vlasenica.

Haški tribunal je prvostupanjskom presudom, većinom glasova, utvrdio da su pripadnici srpskih snaga imali “genocidnu namjeru” da Muslimane i Hrvate u tim općinama unište kao etničku grupu. Iako je “veliki broj Muslimana i Hrvata ubijen ili su im nanijete teške ozljede”, Vijeće je, međutim, zaključilo da oni nisu činili “značajan dio” tih etničkih grupa u općinama, te da, stoga, nije ispunjen uslov za kazneno djelo genocida.

Presudom je takođe utvrđeno da Mladić i drugi sudionici u udruženom zločinačkom poduhvatu (UZP) nisu dijelili genocidnu namjeru da unište Muslimane i Hrvate u pet općina. Mladić je, stoga, bio oslobođen krivice. Tužiteljstvo u žalbi navodi da je taj nalaz iz prvostupanjske presude pogrešan i traži da Apelacijsko vijeće utvrdi da je na meti Mladićevih snaga bio “značajan dio” muslimanskog i hrvatskog stanovništva.

Takođe, tužitelji žalbom traže da bude ispravljen zaključak iz prvostupanjske presude, za koji tvrde da je pogrešan, da Mladić nije imao genocidnu namjeru u pet općina. Najavu žalbe na prvostupanjsku presudu podnijela je i obrana Mladića, koja traži da, zbog niza pravnih i činjeničnih grešaka sudija, ta presuda bude poništena, a Mladić oslobođen. Alternativno, Obrana Mladića traži da mu bude ponovno suđeno.

Žalba obrane ima deset osnova. Po braniteljima, Haški tribunal je pogriješio kada je u presudi Mladiću utvrdio da je postojao UZP čiji je on bio pripadnik. Cilj poduhvata, kako stoji u presudi, bilo je trajno i nasilno uklanjanje nesrpskog stanovništva sa velikih dijelova teritorije BiH koje su lideri bosanskih Srba proglasili srpskim.

Obrana pobija i nalaz iz presude da su postojala zločinačka udruženja u Sarajevu i Srebrenici. Žalba obrane se odnosi i na dio kojim je utvrđeno da je Mladić bio protagonist zločinačkog udruženja uzimanja za taoce pripadnika UNPROFOR-a u proljeće 1995. godine.

Branitelji navode i da Mladić nije imao pravično suđenje zato što su njegova prava “grubo prekršena”. Žalili su se i na kaznu koju je Raspravno vijeće izreklo Mladiću, uz tvrdnju da sudije nisu u obzir uzele olakšavajuće okolnosti, prenosi BIRN BiH.

Objava Ratko Mladić uložio žalbu na presudu za ratne zločine i genocid pojavila se prvi puta na BISCANI.NET.

Košarac tvrdi da je prepiska s novinarom RTRS-a fotomontaža

$
0
0

Predsjedavajući Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH Staša Košarac rekao je danas da je Viber prepiska između njega i novinara RTRS-a kojem je nudio 100 KM za diskreditaciju SDS-a fotomontaža Aleksandre Pandurević.

On kaže kako “nije prvi put da je meta medijskih podvala Aleksandre Pandurević”, što ga, kako je naglasio, “neće spriječiti da i dalje govori istinu o podaničkoj i izdajničkoj politici SDS-a i takozvanog Saveza za promjene u institucijama u Sarajevu”.

Navodeći da se lako može dokazati da je sve ovo neistina i montaža, ali da ne želi da se bavim takvim istragama, Košarac je naglasio da nije prvi put da se Pandurevićeva bavi ovakvim stvarima, što je ranije i sama priznala, niti je prvi put da je baš on meta njenih medijskih podvala.

“Nema nikakve potrebe da se bavim ovakvim stvarima, niti da vršim uticaj na novinare na ovakav način jer je poznato da sve što mislim ja javno i kažem. Da sam imao bilo kakva saznanja o ovome o čemu Pandurevićeva samu sebe optužuje u ovoj navodnoj prepisci, ja bih to iznio javno, bez ikakvog prethodnog dopisivanja s novinarima”, poručio je Košarac.

 

Prepiska: Košarac novinaru RTRS-a obećao 100 KM da raskrinka Pandurević

Zastupnik SNSD-a u Parlamentu Bosne i Hercegovine Staša Košarac, sudeći prema prepisci na društvenim mrežama, daje upute novinaru RTRS-a na koji način treba vršiti medijski pritisak na zastupnike i ministre SDS-a i PDP-a.

Zastupnik SNSD-a u Parlamentu Bosne i Hercegovine Staša Košarac, sudeći prema prepisci na društvenim mrežama, daje upute novinaru RTRS-a na koji način treba vršiti medijski pritisak na zastupnike i ministre SDS-a i PDP-a.

“Bitno je samo da prođe informacija. J… to da li jeste ili nije“, napisao je Košarac, dodajući da novinar ima 100 KM ako osmisli priču za zastupnicu Aleksandru Pandurević.

Zastupnica Pandurević prepisku između Košaraca i novinara RTRS-a objavila je na svom Twitter profilu.

“Morate jače udariti na ove ovdje u Sarajevu. Ivanić je izgleda potpisao za NATO nešto, provjeri”, glasi jedna od poruka koju je Košarac uputio novinaru.

“Forsiraj ovo za Mektića da radi po nalogu Sarajeva. Moramo ih gaziti svaki dan.”

“Njega ubijamo svaki dan. To je prošlo, nema problema”, odgovora novinar.

“Aj osmisli priču za Pandurevićku, imaš 100 maraka”, napisao je Košarac novinaru.

Košarac je novinaru Radio televizije Republike srpske rekao i to da treba izvješavati o tome kako Savezu za promjene odgovara koalicija sa SDA, te kako ću mu osigurati nekoga ko će ga odvesti do privatnog zemljišta koje je Pandurević prodala u Tarčinu kod Sarajeva.

Objava Košarac tvrdi da je prepiska s novinarom RTRS-a fotomontaža pojavila se prvi puta na BISCANI.NET.

Stravičan slučaj u BiH: Starcu ubrizgali zrak u venu, uzeli mu protezu sa zlatnim zubima

$
0
0

Kantonalni sud u Sarajevu potvrdio je optužnicu protiv Roberta Baćića i Emine Hal (Hall) zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili krivično djelo ubistvo, dok se Robert Baćić tereti i zbog osnovane sumnje da je počinio krivična djela napad na službenu osobu u vršenju poslova sigurnosti, piše portal Dnevnog avaza.

Robert Baćić i Emina Hal terete se da su dana 17. novembra 2017. godine u stanu u ulici Vitomira Lukića, općina Ilidža, Sarajevo, u kojem po osnovu zakupa borave, u namjeri stjecanja protupravne imovinske koristi, a po prethodnom dogovoru, donijeli odluku da od F. H. uzmu i prisvoje pištolj, automobil, zlatni prsten i protezu sa zlatnim zubima, na način da istog usmrte.

Oni su osmislili plan da u večernjim satima pozovu F. H. u stan koji iznajmljuju, prethodno nabavivši tablete „leponex“ od 100 miligrama, nakon čega je Robert izmrvio nekoliko tableta, te je iste sasuo u staklenu bocu, crnog vina.

Kada je F. H. stigao u stan u kojem borave, Robert mu je nasuo čašu vina s mješavinom tableta, od koje je, nakon što je popio, F. H. izgubio svijest.

Baćić mu je potom zadao više udaraca šakama u predjelu lica, a zatim uzeo jednu medicinsku špricu s iglom, te mu zrak ubrizgao u venu u predjelu desne podlaktice, s ciljem da istu ispuni zrakom i tako izazove srčani udar, od kojeg bi brže podlegao, usljed čega je i nastupila smrt F. H.

Kantonalno tužilaštvo Sarajevo je Kantonalnom sudu u Sarajevu predložilo produženje mjere pritvora prema Robertu Baćiću i Emini Hall.

Objava Stravičan slučaj u BiH: Starcu ubrizgali zrak u venu, uzeli mu protezu sa zlatnim zubima pojavila se prvi puta na BISCANI.NET.

Prva bošnjačka gimnazija povezuje uspješne alumniste

$
0
0

Sinoć je u Prvoj bošnjačkoj gimnaziji u Sarajevu u rad puštena savremena web aplikacija “Alumni Prve bošnjačke gimnazije”.

Ova aplikacija omogućit će umrežavanje bivših učenika škole, njihovu saradnju i uspostavu kontakata kako međusobnih tako i sa školom.

Osim prednosti umrežavanja alumnista, ovo predstavlja i jedinstven model procjene uspješnosti odgojno-obrazovnog rada. Naime, kroz podatke koje alumnisti unesu u aplikaciju škola će dobiti povratne informacije o njihovoj prohodnosti u daljem obrazovanju, na tržištu rada, te o njihovom društvenom aktivizmu. To su najmjerodavniji parametri koji se trebaju uzeti u obzir kada je u pitanju procjena kvaliteta odgojno-obrazovnog rada.

Ovakve aplikacije mogu i društvenoj zajednici, a posebno donosiocima odluka o obrazovnim politikama, biti dobar alat, jer će obilovati mnoštvom kvantitativnih, ali i kvalitiativnih podataka.

Izradu web aplikacije u potpunosti  finansira Općina Stari Grad koja je prepoznala njen razvojni potencijal u vidu podrške mladim ljudima koji pokušavaju pronaći posao ili realizirati neku ideju.

Tokom dvadeset i dvije godine odgojno-obrazovnog rada, koliko već djeluje Prva bošnjačka gimnazija u Sarajevu, bosanskohercegovačkom društvu je vratila preko dvije hiljade mladih ljudi koji su proces srednjeg obrazovanja prošli i završili u njoj.

Objava Prva bošnjačka gimnazija povezuje uspješne alumniste pojavila se prvi puta na BISCANI.NET.

Viewing all 6072 articles
Browse latest View live